Categories
Aktuelnosti

Najbolji poslovni plan

Najbolji poslovni plan

Planirate da započnete vlastiti biznis, proširite ili unaprijedite postojeći, želite da razvijate preduzetništvo u ruralnom području, potrebna vam je podrška u realizaciji vaše ideje? Možda je ovo prilika za vas.

Magazin za poljoprivredu i ruralni razvoj Agro Planeta i Mikrokreditna organizacija Partner treću godinu zaredom organizovaće takmičenje „Najbolji poslovni plan za razvoj ženskog preduzetništva u ruralnim područjima“.

Ovo takmičenje ima za cilj da podrži inovativne i razvojne ženske inicijative koje jačaju ruralnu ekonomiju i doprinose zapošljavanju u ruralnim područjima. Takmičenje će sadržavati obuku žena preduzetnica u izradi poslovnih planova. Takođe, učesnicama će biti pružena podrška i nakon obuke da uz pomoć stručnih lica pretvore svoje ideje u konkretne poslovne planova. Najbolji poslovni plan i ove godine očekuje finansijska nagrada koja će biti podrška realizaciji poslovnih ideja u praksi.

Takmičenje će se održati tokom septembra, a više informacije zainteresovani će uskoro moći saznati putem Agro Planeta facebook stranice, kao i web te facebook stranice Centra za ekonomski i ruralni razvoj.

O pobjednicama sa naših prethodnih takmičenja više informacija možete naći na sljedećim linkovima:

  1. “Jagodice” iz Stanara pobjednice takmičenja
  2. Organska jagoda iz Stanara uskoro na tržištu
  3. Proizvodnja polenovog praha
Categories
Aktuelnosti

Sajam privrede i turizma

Sajam privrede i turizma

Sportsko-kulturni centar Derventa u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom Vlade RS i opštine Derventa, od 22. do 24. avgusta organizuje 13. Sajam privrede i turizma u ovoj opštini. Sajam je od nastanka dio sadržaja Derventskog vašara, koji se ove godine održava po 167. put.

Na oko 3.600 kvadrata zatvorenog i otvorenog prostora predstaviće se više od stotinu izlagača iz čitave BiH, ali i iz Srbije, Hrvatske i Austrije. Dokaz je to da je značaj manifestacije odavno prevazišao lokalni karakter.

– Građani i privrednici Dervente već 167 godinu zaredom spremni su da dočekaju više od 30 hiljada gostiju i turista iz država širom svijeta, što Derventski vašar, sa njegovim brojnim i izvornim sadržajima, čini jednim od najpoznatijih i najposjećenijih događaja u BiH- stoji u pozivnom pismu organizatora.

Svečano otvaranje planirano je u srijedu, 22. avgusta, od 16.30 časova, a sajamski sadržaji posjetiocima će biti dostupni tokom svih dana trajanja od 9 do 21 čas.

Inače, zainteresovani izlagači se mogu prijaviti na broj telefona 053/334-090 ili e-mail: derventskisajam@gmail.com i derventafutsal@gmail.com.

Categories
Aktuelnosti

Manjak ambalaže za voće

Potkozarski voćari u problemima
Plodovi propadaju zbog manjka ambalaže

Boks palete za skladištenje voća ovih su dana najtraženija roba u Potkozarju, zbog rekordnog roda krušaka i jabuka, koje voćari nemaju u čemu držati.

– Hladnjača ima dovoljno, to nije problem, ali bez boks paleta nam to ne vrijedi. Voće se mora čuvati po propisu – kaže predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović.

Strahuje da bi zbog ovog banalnog problema, ali i zbog manjka berača, trećina roda mogla ostati na granama i istrunuti, što bi bila milionska šteta.

U Potkozarju, koje ima najviše voćnjaka u RS, u toku je berba kruške, a uskoro dospijeva i jabuka. Tržište je obezbijeđeno, većina voća ide u izvoz, ali voćari kubure s paletama – velikim plastičnim „gajbama“ zapremine od 300 do 500 kilograma, kakve viđamo i u velikim tržnim centrima i na kvantaškim pijacama. Na tržištu ih ima, ali nisu jeftine, pa voćari razmišljaju čak i o kreditima da bi ih nabavili.

– Nemamo ih dovoljno, jer prethodnih sezona je rod bio loš. Znam da je to dugoročna investicija, da paleta može potrajati i 30 godina i zadužio bih se za to, kad bih znao da će mi se bar dio vratiti kroz podsticaje. Veliko je to ulaganje, pogotovo za nas male voćare – kaže Dojčinović.

Dodaje da su sa Ministarstvom poljoprivrede RS pregovarali da se podsticaj za palete u posljednji čas „ubaci“ u uredbu i tražili milion KM. Odbijeni su, jer je procijenjeno da je preče da se taj milion usmjeri proizvođačima pšenice, koji su na rubu opstanka.

– Daj bože da dobijemo i ona obećana četiri miliona premija, kad prodamo voće, jer nas iskustvo uči da svake godine izleti nešto što je preče – kaže Dojčinović.

Još je aktuelan i problem sa manjkom berača, mada se svakodnevno, pogotovo sa juga i istoka RS, javlja veliki broj nezaposlenih, koji su spremni da za dnevnicu od četrdesetak maraka beru voće u Potkozarju. Problem je, međutim, obezbijediti smještaj za te ljude, jer bi, kako kažu voćari, najbolje bilo da berači na imanjima ostanu do kraja berbe voća, dakle u naredna dva do tri mjeseca.

Nije kruška krompir

Najveći dio voća ubranog u Potkozarju biće uskladišteno u Gradišci, gdje ima velika hladnjača kapaciteta hiljadu vagona, a voćarima je na raspolaganju i nekoliko malih hladnjača, tako da, bez obzira na rekordan rod, o sladištenju ne moraju da brinu.

– Ipak, džaba nam hladnjače, ako nemamo u šta spakovati voće. To je osjetljiva roba, ne možeš kruške bacati na gomilu kao krompir – kaže Dojčinović.

Izvor: srpskainfo.com

Categories
Aktuelnosti

Malinari u problemima

Malinari u problemima i ove godine
Gase proizvodnju zbog niske cijene

Malinarstvu u BiH prijeti propast i mnogi proizvođači gase svoju proizvodnju jer, kako sami kažu, stanje u malinarstvu je sve gore iz godine u godinu.

– Malinarstvo u RS i cijeloj BiH je pred gašenjem, ako nije već i ugašeno. Konkretno, u mom udruženju je 50 odsto ljudi uništilo zasade, a stanje nije puno bolje ni u udruženjima u FBiH- kaže Aleksandar Stanić, predsjednik Udruženja “Malinar” iz Kotor Varoša. Dodaje da je otkupna cijena maline 1,3 KM s tim da je prva klasa maline marku i po.

Prema njegovim riječima, malinari bi bili zadovoljni cijenom od tri KM, pa čak bi i cijena od 2,5 KM bila “pokrivanje” troškova, a sve ispod toga je, ističe, veliki minus.

Muhamed Kevrić, proizvođač malina iz Čelića kod Tuzle, kazao je da je prekinuo brati svoje maline i ostavio da ih, kako kaže, “bere narod”.

– Imao sam dva dunuma maline, prošle godine sam dunum počupao, a i taj dunum što mi je ostao ću počupati, jer nemam ništa od tog, nikakvog računa više nemam- rekao je Kevrić te dodao da je otkupna cijena koja je njemu ponuđena marku i 20 feninga za kilogram maline.

Emir Gačević, predsjednik Udruženja malinara Tuzlanskog kantona, kazao je da je otkupna cijena maline katastrofalna i da se ona kreće oko 1,3 KM.

– Smatram da ovakva cijena vodi malinarstvo u propast. Registrovan sam proizvođač jagodičastog voća, ali kakvo je stanje, sada ću sve to odjaviti. Nedavno mi je komšija rekao da će prestati da se bavi malinarstvom, jer nema nikakvog računa- kaže Gačević.

Naglasio je da bi zadovoljavajuća cijena maline bila 2,5 KM, jer, kako kaže, proizvodnja malinare košta oko dvije KM, tako da bi zarada, pojašnjava, trebalo da bude barem pola marke.

– Sve ispod 2,5 KM je propast i malinari nikakvog računa od tog nemaju- ističe Gačević.

Loši i cijena i kvalitet

– Neke hladnjače su već izašle sa cijenom od 1,2 KM do 1,5 KM, što je van svake pameti, jer cijena proizvodnje jednog kilograma maline je 1,8 KM. Ovom cijenom nisu pokriveni ni troškovi proizvodnje, a pogotovo ove godine, kada je malina podbacila- naglasio je Stojanović i dodao da se proizvodnja ovog voća iz godine u godinu smanjuje, umjesto da se povećava.

– Proizvodnja maline se dosta smanjuje, ne gasi se baš u potpunosti, nego se znatno smanjuju površine na nivo nekog porodičnog biznisa. Proizvodnja kupina pogotovo se smanjuje i gasi, jer ljudi nemaju nikakvog računa- ističe Stojanović.

Kazao je da je ponuđena cijena kupine 0,50 feninga, a da 0,40 feninga košta samo berba.

– Jedan proizvođač kojeg poznajem je povadio preko 15 dunuma maline, tako da je evidentno da se proizvodnja znatno smanjuje i da je iz godine u godinu sve gore – naglašava Stojanović.

Neophodna bolja organizacija
Žarko Mikić, direktor preduzeća “Vitaminka” a.d. Banjaluka, kazao je da mogućnost izvoza maline postoji, ali da je neophodna bolja organizacija.
– Za uzgoj maline treba se odlučiti onog momenta kada riješite problem tržišta. Naši ljudi su lakovjerni i uvijek pomisle da će lakše riješiti onaj dio posla koji je teži, a nažalost, uvijek je teže prodati nego proizvesti. Na vlastitom primjeru smo se uvjerili da naša cijena ode tri puta dok dođe do potrošača- upozorava Mikić.

Izvor: Nezavisne Novine

Categories
Aktuelnosti

Poljoprivrednici nezadovoljni prinosima

Unsko-sanski kanton
Poljoprivrednici nezadovoljni prinosima

Autor: Dr sci. Smail TOROMANOVIĆ

Na području Unsko-sanskog kantona završena je žetva. Prosječni prinosi su daleko ispod očekivanih i kreću se kod pšenice oko 2t/ha, zobi 1,8 t/ha, ječma 2,2 t/ha, raži 2,3 t/ha te tritikalea oko 2,5 t/ha.

Nepovoljne vremenske prilike te pojava niza bolesti i štetočina uz neadekvatnu primjenu zaštitnih sredstava osnovni su uzroci ovako niskih prinosa žitarica. Kvalitet požnjevenih žitarica je, također, loš i uglavnom će se iste koristiti u stočnoj ishrani.

Otkupna cijena pšenice je od 0,25-0,27 KM/kg što nije zadovoljilo poljoprivredne proizvođače koji ističu da je njihova proizvodna cijena 0,31 KM/kg.

Isti slučaj je i kod proizvodnje maline gdje su prinosi niži u odnosu na očekivane za 40-50% tako da se na prostoru Unsko-sanskog kantona očekuje proizvodnja između 1200-1400 tona. Otkupna cijena maline kreće se od 1,50 KM za isplatu u gotovini do 1,80 KM/kg za sortu polka na odgođeno plaćanje sa čim malinari apsolutno nisu zadovoljni. Prinosi maline se kreću od 400-700 kg/dunum i značajno su niži u odnosu na prošlu godinu.

Otkupljivači sa prostora USK u ovom trenutku izvoze malinu kvalitete rolend po cijeni od 1,2-1,4 EUR/kg dok je izvozna cijena maline kvaliteta griz od 0,7-0,8 Eur/kg.

Na prostoru USK-a proizvođači maline imaju podsticaje od 0,45 KM/kg uz uslov da predaju registriranom otkupljivaču minimalno 1000 kg/dunum.

Udruženje proizvođača jagodičastog voća USK-a već je uputilo nadležnom Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za izmjenom navedene podsticajne mjere u smislu da uslov za dobivanje podsticaja bude 500 kg/dunum.

Sve gore navedeno, uz izraženi trend napuštanja seoskih domaćinstava osobito u ruralnim područjima, dovodi poljoprivrednu proizvodnju u jako teško stanje što zahtijeva hitnu reakciju nadležnih.

Categories
Aktuelnosti

Kiša smanjuje kvalitet pšenice

Nepovoljne vremenske prilike zadale probleme ratarima
Kiša smanjuje kvalitet pšenice

Žetva strnih žita na području RS je pri kraju, a ukupan prinos biće poznat do kraja mjeseca dok se sumiraju podaci iz svih krajeva RS. Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zbog nepovoljnih vremenskih prilika kvalitet pšenice će ove godine biti znano lošiji nego prošle godine.

Naime, iako je u prvom dijelu vegetacije strnih žita, sve do bokorenja situacija bila obećavajuća, vremenske prilike u drugom dijelu vegetacije nisu bile povoljne za usjeve, pa je prinos strnih žita ostao u prosjeku.

Primjera radi, kada je pšenica u pitanju, prosječan prinos ovogodišnjeg roda u prijedorskoj regiji je četiri do četiri i po tone po hektaru.

– U prijedorskoj regiji pšenicu otkupljuje samo mlin “Jelena” iz Draksenića, a otkupna cijena je od 0,25 do 0,27 KM za kilogram. Prema podacima koje smo dobili od otkupljivača, kvalitet pšenice je uglavnom loš, što će za rezultat imati da će ova žitarica biti najviše iskorištena za stočnu hranu – kazao je Danijel Egić, rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS. On je naglasio da zemlje u okruženju uvode praksu otkupa pšenice na osnovu kvaliteta, što znači da će proizvođači koji žele prodati žitarice u narednom periodu posebnu pažnju posvećivati i agrotehnici i izboru sorti.

Slično kao u prijedorskoj regiji je i u drugim dijelovima RS i BiH. U Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta kazali su da su kiše uticale na umanjene prinose strnih žita. Većina brčanskih ratara iz tog razloga nisu zadovoljni ovogodišnjom žetvom, ali ni otkupnom cijenom. Navode da se za 100 kilograma pšenice, može kupiti tek 10 litara nafte.

Podsjećamo, na području RS je u ovoj godini pšenicom zasijano 47.000 hektara. Za podsticaje je prijavljeno 19.500 hektara pod pšenicom i 3.100 poljoprivrednih proizvođača, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Categories
Aktuelnosti

IPA fondovi za poljoprivrednike

Ministar Šarović najavljuje da će poljoprivrednicima uskoro biti dostupno 90 miliona evra iz IPA fondova
Farmeri skeptični da će dobiti novac

Poljoprivrednici i institucije iz BiH koji ispune kriterijume, dobiće 90 miliona evra iz IPA fondova, najavio je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

BiH je ostala bez novca za poljoprivredu i ruralni razvoj iz IPA 2 fondova u periodu od 2014. do 2017. godine, jer nije ispunila osnovni preduslov – usvajanje Strateškog plana ruralnog razvoja, što se desilo tek početkom ove godine. Ministar spoljne trgovine BiH kaže da su sredstva na raspolaganju naredne tri godine.

– Od toga, najveći dio koristi imaće neposredni proizvođači, što je novost u odnosu na neke ranije slučajeve i programiranja u nekim drugim oblastima- kaže Šarović.

Iz Direkcije za evropske integracije uvjeravaju da nijedan nivo bh. vlasti neće moći sam da upravlja parama iz EU namijenjenim poljoprivredi, nego će sve zavisiti od izbora Evropske komisije. Trećina novca je namijenjena za projekte u ovoj godini.

– S obzirom na to da je strategija ruralnog razvoja usvojena 2018. godine, sektor poljoprivrede je mogao biti uvršten u Državni program IPA 2018. U njemu je predviđena podrška u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarskih i fitosanitarnih standarda u vrijednosti 30 miliona evra – poručuju iz Direkcije za evropske integracije.

S druge strane poljoprivrednici su skeptični da će novac naći put do njih.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, smatra sa veliki dio tog novca treba da se usmjeri prema poljoprivrednim proizvođačima, njihovoj organizaciji, i proizvodnji.

– Ono što mi poljoprivrednici znamo jeste da će veliki dio novca otići institucijama BiH i da se veoma malo spominju poljoprivrednici – ističe on.

Za sredstva iz IPA fondova, moći će da se prijave svi poljoprivrednici iz BiH. Prve javne pozive će na jesen realizovati UNDP u okviru projekta “EU4Biznis”.

Categories
Aktuelnosti

Nova radionica na Domestica imanju

Biodinamička poljoprivredna proizvodnja
Nova radionica na Domestica imanju

Nakon održanog predavanja: „Uvod u biodinamičku poljoprivredu“, Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CERD, nastaviće sa ciklusom održavanja radionica o biodinamičkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Novi ciklus radionica predstavlja nastavak saradnje sa dobro poznatim Centrom dr. Rudolf Steiner iz Donjih Kraljevaca iz Hrvatske, čiji će predstavnici i ovog puta biti gosti i predavači narednog predavanja.

Tema nove radionice biće: „Priprema i primjena preparata 500 – gnoj iz kravljeg roga“. Planirano je da se pomenuta radionica održi krajem septembra na Domestica imanju u selu Krnete, opština Laktaši. Tom prilikom učesnici će imati priliku da na praktičnom primjeru vide kako se primjenjuje ovaj osnovni preparat u biodinamičkoj poljoprivredi.

Već sada, svi zainteresovani učesnici mogu da rezervišu svoje mjesto na ovom jedinstvenom događaju putem e-mail adrese natasa.t@cerd.ba ili na broj telefona 051/491-759. Tačan datum održavanja radionice, objavićemo naknadno.

Categories
Aktuelnosti

Organski certifikat

Domestica imanje na putu organske certifikacije

Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CERD započeo je sa aktivnostima organske certifikacije proizvodnje povrća u sklopu projekta „Domestica – inovativni poslovni model“. Certifikacijom su obuhvaćene proizvodne površine u Laktašima i Gračanici, dok proces certifikacije sprovodi Organska kontrola iz Sarajeva.

Riječ je o proizvodnji povrća u zaštićenim uslovima, koja je organizovana od strane CERD-a i ZZ Gračanka.

Proizvodnja se organizuje na 650 m2 plastenika u Laktašima, te 500 m2 plastenika u Gračanici. Povrće se proizvodi u skladu sa principima organske proizvodnje, a gajene kulture su paprika, paradajz, crveni luk, krastavac, šeri paradajz, mrkva, tikvice i još neke druge kulture. Sistem gajenja našeg povrća bazira se na konceptu združenih zasada i usjeva, uz primjenu agrotehničkih mjera dozvoljenih u organskoj proizvodnji.

Distribucija povrća organizuje se po sistemu direktne prodaje krajnjim kupcima, uz mogućnost dostave na kućni prag. Takođe, povrće se plasira i uz posredstvo nekoliko marketa koji prodaju zdravu hranu.

Projekat „Domestica – inovativni poslovni model“ kofinansira Evropska unija u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj – EU ProLocal kojeg implementira GIZ. Ukupna vrijednost projekta je 234.062,00 KM. Iznos donatorskih sredstava u ovom projektu je 187.062,00 KM.

Categories
Aktuelnosti

Agro PLANETA Info

Dragi naši prijatelji,

Završili smo i drugo izdanje elektronskog informativnog biltena – Agro PLANETA Info.

Šta smo sve pisali u našem novom e-biltenu možete pogledati klikom na link