CERD

Aktivnosti na Domestica imanju

U proteklih mjesec dana obavili smo brojne poslove na izgradnji i unapređenju našeg Domestica imanja, a imali smo vremena i da organizujemo zanimljive posjete i radionice. Jedna od, svakako, najzanimljivijih radionica bila je „Brankin čas organske poljoprivrede“, koju je održala profesorica Branka Lazić, doajen organske proizvodnje u Srbiji, ali i šire.

Radionica je privukla pažnju brojnih organskih proizvođača, ali i onih koji bi to željeli da postanu, pa je naše imanje bilo prepuno gostiju, koji su došli da nas obiđu i čuju predavanje profesorice Lazić.

Naša gošća je učesnike radionice upoznala sa osnovama organske proizvodnje, čarobnim bio baštama na otvorenom i u plastenicima, organskoj poljoprivredi i multifunkcionalnom razvoju, modelima ekonomskog osnaživanja žena i još brojnim drugim zanimljivim temama. Poruke koje je naša sagovornica tom prilikom uputila organskim proizvođačima, ali i onima koji planiraju da se time bave u budućnosti, moći ćete detaljno pročitati u intervjuu koji pripremamo za vas u narednom izdanju našeg magazina Agro PLANETA.

Osim ove radionice, organizovali smo i neke druge aktivnosti, a najviše vremena proveli smo na uređivanju našeg imanja, te zaštiti i berbi naših biljaka u plastenicima. Na našem imanju, ovisno o sezoni, raste desetak vrsta povrća, ljekovitog bilja i cvijeća.

Berba povrća iz ljetne sezone počela je prije desetak dana i trajaće naredna dva mjeseca. Da bi svo povrće bilo zdravo i svježe, tim naših stručnjaka svakodnevno obilazi plastenike, provjerava biljčice i brine o njihovoj zaštiti.

Naučili smo kako da malčiramo zemljište u plastenicima i ubacimo korisne insekte. Malčiranje smo obavili sa suhom slamom, tako što smo zemljište u plastenicima prekrili debelim slojem slame, koja ima funkciju sprečavanja rasta i razvoja korova. Slama, takođe, održava optimalnu vlažnosti zemljišta uz smanjenje isparavanja vode, hlađenju zemljišta i manju potrošnju vode pri navodnjavanju.

Upoznali smo se i sa korisnim insektima koje smo ubacili u plastenike kao biološku mjeru borbe protiv štetnih nametnika na gajenim kulturama. Mehanizam suzbijanja nametnika pomoću korisnih insekata funkcioniše na način da predatori smanjuju broj prisutnih nametnika putem direktne ishrane ili na druge načine.

Na zemljištu koje imamo pored naših plastenika obavili smo zaoravanje soje u cilju unošenja organske materije u tlo. Ona će putem transformacije organske materije obogatiti zemljište hranjivim materijama. Nakon zaoravanja soje, obavili smo i sjetvu repice u cilju suzbijanja preostalih korova.

Sve ovo smo učinili kako bismo pripremili zemljište za jesen kada planiramo na njemu da zasnujemo voćnjak i posadimo druge kulture.

I ovdje nije kraj naših aktivnosti, jer smo u međuvremenu počeli sa čišćenjem starog bunara u našem dvorištu, koji je godinama bio zatrpan i van funkcije. Želimo da bunar ponovo služi svrsi zbog koje je napravljen, a to je da na našem imanju bude svježe izvorske vode, kojom ćemo zalijevati naše biljčice.

Mnogo je još aktivnosti koje planiramo da napravimo, o čemu ćemo vas redovno obavještavati putem našeg e-biltena i društvenih mreža.

Ko je prof. dr Branka Lazić?
Tokom svog dugog i plodonosnog radnog i životnog vijeka dr Branka Lazić dala je nemjerljiv doprinos promovisanju i razvoju organske poljoprivrede u Srbiji, kao i u regionu i ostala i dan danas inspiracija agronomima, proizvođačima i amaterima-baštovanima. Njena neiscrpna energija i veliko stručno i naučno znanje decenijama utire put razvoju i afirmaciji organske proizvodnje.
Do sada je objavila i saopštila 303 naslova, od čega je jedini autor u 73 rada, te prvi autor u 188 radova. Objavila je i 12 knjiga, 12 studija, 19 projekata i koautor je prve jugoslovenske sorte crnog luka – kupusinski jabučar. Više o profesorici Lazić možete naći na linku.

Organske subote u Banjaluci

Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) nastavlja sa organizovanjem „Organskih subota“ u Banjaluci s ciljem promocije povrća proizvedenog prema principima organske proizvodnje u okviru vlastitog brenda Domestica.

Građani od sada svake subote u parku Petar Kočić u Banjaluci imaju mogućnost da kupe neke od naših proizvoda, ali i da se upoznaju sa principima organske proizvodnje i saznaju kako doći do povrća iz domaćeg/bio vrta.

Naša želja je da ovakvi događaji prerastu u tradiciju, i da građani imaju u Banjaluci „organsku pijacu“ na kojoj mogu kupiti zdrave i provjerene proizvode, nastale s puno ljubavi i bez upotrebe pesticida i drugih štetnih materija.

Domestica koncept upravo počiva na tome da isporučujemo hranu poznatog i provjerenog kvaliteta, pri čemu je omogućena potpuna transparentost i sljedivost proizvoda (ko je proizveo, kako, kada i gdje). Naši proizvodi su garantovno bez pesticida i štetnih materija. Dostavljamo ih direktno na kućni prag bez suvišnih posrednika.

Berba plodova uveliko je u toku, i mnogi građani već su imali prilike da nabave naše Domestica korpice i uživaju u ukusu svježe ubranog i zdravog povrća.

Naše biljke uzgajamo s puno ljubavi, pri tome potpuno poštujući prirodna načela vrtlarstva.

Više informacija o Domestica konceptu možete dobiti na facebook stranici „Domestica“.

Ukoliko želite da naručite Domestica proizvode, Vašu korpicu možete rezervisati porukom u inbox Domestica Facebook stranice, ili putem telefona 065/996-996 ili pak možete doći lično na naše imanje u selo Krnete, opština Laktaši.

Žene predvode nove prakse u poljoprivredi

Da su obrazovane i mlade žene u poljoprivedi pokretač razvoja i inovacija u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini, govore i posljednji podaci o njihovoj sve većoj uključenosti. Prilika za napredak ima, te smo sa nekoliko njih razgovoarali o njihovim prvim koracima na kraju školovanja. Šta je njihova vodilja za dalje učenje, prakse i uključivanje?

Nataša Trninić je svoju praksu završila u novembru prošle godine u Centru za ekonomski i ruralni razvoj u Laktašima. CERD Laktaši u saradnji sa USAID/Sweden FARMA 2 Projektom realizuju niz aktivnosti edukacija i uključivanja mladih ljudi u poljoprivredu, te su Nataša i naše druge sagovornice kroz ovaj program dobile prilike za prvo radno iskustvo.

“Na početku prakse radila sam na organizovanju plasteničke proizvodnje na području opštine Laktaši. Konkretne aktivnosti odnosile su se na izbor korisnika, organizovanje edukacija, dodjelu opreme i slično. Također, kroz saradnju sa CERD-om sam radila na organizaciji poslovnih susreta – B2B susreti, edukaciji pčelarki u šest bh. opština, uspostavljanju brenda “Domestica”, putem kojeg se proizvodi hrana u skladu sa principima organske proizvodnje i dostavlja na adrese kupaca. Sve u svemu, saradnja sa CERD-om i praksa koja je trajala 2 mjeseca značajno je doprinijela mom budućem radu i razvoju kapaciteta”, kaže Nataša.

“Za vrijeme moje prakse u kompaniji ‘Prirodno bilje’ d.o.o. imala sam priliku da se upoznam sa tehnologijom proizvodnje, prerade i pakovanja ljekovitog bilja. Upoznali smo se sa specifičnim agrotehničkim mjerama u proizvodnji ljekovitog bilja, kao i sa tehnologijom prerade i namjenskim mašinama i uređajima koji se koriste u ovoj proizvodnji. Konačno, imali smo priliku saznati više o finansijskim i administrativnim procedurama u sklopu rada kompanije. Naš posao ne može biti uspješan ako pored proizvodnje ne razumijemo ni praksu rukovođenja jednom ovakvom kompanijom. Sama praksa me zainteresovala za uzgajanje ljekovitog bilja”, kaže nam Jelena Vidović, koja je prošla praksu u ovoj banjalučkoj kompaniji.

Jelena Vučenović je diplomirani inžinjer poljoprivrede za biljnu proizvodnju – ratarstvo i povrtlarstvo. U FSH “Farmofit” u Gradiškoj imala je priliku da prođe dvomjesečnu praksu.

“HACCP poslovanje podrazumijeva kontrolu kvalitete proizvoda, to jest stočne hrane i sirovina koje koristimo za proizvodnju stočne hrane. Kroz praksu sam se imala priliku upoznati sa načinom proizvodnje i poslovanja prema ovom standardu, što je iskustvo koje može uvijek značajno doprinijeti radu kompanija vezanih za ovaj sektor. Pored rada i učenja o proizvodnji stočne hrane, imala sam priliku naučiti više i o načinu funkcionisanja i održavanja prerađivačkih kapaciteta firme, radu u poljoprivrednoj apoteci, savjetovanju poljoprivrednih proizvođača, organizaciji prodaje uz korištenje posebnih računarskih programa i slično.”

Vedrana Matarugić je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci. Preko programa je imala priliku raditi u Rasadniku Vidović u Novoj Topoli. Kaže da je za nju praksa bila pozitivno iskustvo, te da je izuzetno važno da se studentima pruži prilika da prije kraja studija kroz praktična iskustva rade u sektorima u kojima planiraju razvijati svoju karijeru.

“Mnogi i dalje nisu informisani o prilikama koje se pružaju. Kroz nešto manje od dva mjeseca prakse imala sam priliku raditi na sjetvi paprika, paradajza, patlidžana, te na proizvodnji presadnica drugih kultura. Radili smo pikiranje paprika, paradajza, rasađivali smo cvijeće, surfiniju. Nakon toga, vršili smo stalni nadzor i sprovodili redovne agrotehničke mjere nad gajenim presadnicama, kako bi smo ih u konačnom plasirali na tržište u normama zahtijevanog kvaliteta. Smatram da će mi ovo iskustvo jednog dana omogućiti lakše zaposlenje, jer sada, pored teorijskog znanja stečenog na fakultetu raspolažem i sa konkretnim vještinama u proizvodnji, koje sam naučila kroz rad sa vrsnim stručnjacima. Sve u svemu super iskustvo”, kaže nam Vedrana.

Pred Vedranom i novom generacijom studenata završnih godina poljoprivrede su izazovi u pronalasku posla po završetku studija. Dobra vijest je da su poljoprivrednici širom zemlje u traganju za stručnim i obrazovanim kadrovima koji se ne libe raditi na terenu i sticati dragocjeno iskustvo.

Izvor: farmabih.ba

Priča o iskustvu Edina Agića koji je našao zaposlenje u okviru aktivnosti USAID/Sweden FARMA II Projekta, koja je sprovedena od strane CERD-a
Poljoprivreda treba mlade ljude

Vrijeme je upisa na fakultete, a poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini je u konstantnoj potrebi za mladim i obrazovanim kadrovima koji će unijeti inovacije, promjene i brže prihvatati moderne prakse. Sa mladim ljudima iz cijele zemlje, razgovarali smo o iskustvima obavljanja stručne prakse u lokalnim kompanijama i poljoprivrednim zadrugama. Naši sagovornici su završili ili privode kraju studije na veterinarskom ili poljoprivrednom fakultetu, a nakon obavljene prakse neki su dobili i prvi posao.

Susrećemo se sa Edinom Agićem. Edin je diplomirani inženjer poljoprivrede, te je u okviru podrške studentima i mladim inžinjerima za obavljanje stručne prakse koja je implementirana uz potporu USAID/Sweden FARMA II projekta, stekao priliku da se usavršava i radi u kompaniji “Fruit Prom” d.o.o. iz Koraja. Nakon realizovane prakse, “Fruit Prom” je Edinu ponudio nastavak saradnje i zaposlenje. On je samo jedna od mnogih priča o zajedničkoj koristi koju su imali praktikanti i kompanije učesnice u ovim aktivnostima. Poslodavci poručuju da je izuzetno važno da se osiguraju prilike mladim ljudima da kroz praksu savladaju zanimanja za koja već posjeduju teorijska znanja.

“Kroz svoju praksu sam imao priliku raditi na istraživanju tržišta, plasmanu robe, sarađivati sa kooperantima, doprinijeti njihovoj edukaciji i organizovanju redovnih mjera i aktivnosti na poljoprivrednim površinama. Uz stečenu praksu, prošao sam dva dodatna seminara u Sarajevu i Beogradu o uzgoju jagodastog voća. Ovo iskustvo govori da mladi mogu biti pokretači uvođenja novih tehnologija, praksi i standarda u bosanskohercegovačkoj poljoprivredi”, dodaje Edin.

Aktivnosti obavljanja stručne prakse USAID/Sweden FARMA II Projekat provodi u saradnji sa Centrom za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) iz Laktaša.

“Aktivnost organizovanja stručne prakse za studente završnih godina i/ili diplomirane inženjere iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je po našem mišljenu bila jedna od najuspješnijih aktivnosti koju smo implementirali u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II Projektom. Prije svega, riječ je o aktivnosti koja je u konačnom rezultirala sa nekoliko zaposlenja mladih stručnjaka, što je svakako uspjeh s obzirom na trendove zapošljavanja koji su trenutno aktuelni u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, aktivnost je doprinijela tome da svi praktikanti steknu vrijedna znanja i vještine iz konkretnih oblasti za koje su se školovali, te da svojim radom, zalaganjem i trudom doprinesu unapređenju poslovanja firmi domaćina i organizatora stručne prakse. Ovo je obostrano dobitna kombinacija, koja će u budućnosti sigurno obezbijediti kvalitetniji rast i razvoj firmi organizatora prakse, kao i lakše zaposlenje i rad u struci mladih stručnjaka”, ističe Bojan Ćikić, projektni koordinator u CERD-u.

“Za mlade ljude, koji su vrijedni, pošteni i željni znanja i učenja u BiH će mjesta uvijek biti. Poljoprivreda je težak i odgovoran posao, ali i istovremeno jedan od najvažnijih poslova koje možemo raditi”, kaže nam Armin Terzić, direktor kompanije “Fruit Prom” sa početka ove priče. Njegovo povjerenje u novu generaciju na kraju se pokazalo kao dobra i pametna ‘investicija’.

Izvor: farmabih.ba

Poziv na manifestaciju „Prva kosa Grmeča“

Otkos mira i tolerancije

Deseta jubilarna manifestacija „Prva kosa Grmeča“ održaće se 22. jula ove godine u Smoljani kod Bosanskog Petrovca. Ova manifestacija, koja će se održati pod motom „otkos mira i tolerancije“, počinje u devet sati ujutro i trajaće cijeli dan.

– U revijalnom dijelu manifestacije, koja nosi naziv „otkos mira i tolerancije“, želimo da pokažemo da Bosanski Petrovac zaista oslikava BiH u malom, gdje različitost predstavlja most zajedničkog puta ka Evropi kao partnera sa jakim identitetom, a mir, tolerancija i dijalog su jedini pravi način – poručuju organizatori ove manifestacije.

Dodaju da u takmičarskom dijelu očekuju najjaču konkurenciju, viteško i fer nadmetanje, iz kojeg će izaći najbolji kosac, čija je pobjeda rezultat fizičke spremnosti, tehnike i duha.

– Njegujući kosidbu, folklor – u načinu oblačenja, otimanjem običaja od zaborava, duhovno i kulturno uzdizanje naroda naših krajeva, ali i šire, vraćanje tradiciji, te promovisanje našeg bosanskopetrovačkog sela i seoskog turizma u cilju nam je promovisati jedan način života, satkan od entuzijazma, volje i borbe za opstanak krajiškog čovjeka na našim prostorima – poruka je organizatora ovog skupa – Mjesne zajednice Smoljana, Opštine Bosanski Petrovac, JU „Centar za kulturu i obrazovanje“ i Udruženja građana „Ruralni razvoj“.

Ove godine organizatori žele napraviti rekapitulaciju posljednih deset godina organizovanja ove manifestacije, sa osvrtom na prvu kosidbu 2009. godine, da se pokaže kako entuzijazam i volja ljudi sa tih krajeva od lokalnog događaja mogu napraviti međunarodni, jer i ove godine očekuju dolazak i učešće kosaca iz Crne Gore i Srbije i ostalih susjednih država.

Oni koji nemaju kosu, a žele da učestvuju u revijalnom ili takmičarskom dijelu manifestacije, mogu se javiti organizatoru, koji će im obezbjediti kosu.

Sajam šljive u Gradačcu

Najstarija privredna manifestacija u BiH, Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive, održava se od 29. avgusta do 01. septembra u Gradačcu.

Na 45. Sajmu u Gradačcu nastupiće proizvođači sjemenskog i sadnog materijala, proizvođači i prerađivači voća i povrća, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, bezalkoholnih i alkoholnih pića, alata i mehanizacije, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava, ambalaže za prehrambenu industriju, uzgajivači domaćih životinja te finansijske, naučne i prometne ustanove i organizacije.

Sajam u Gradačcu je mjesto bogate ponude i potražnje, mjesto i prilika za brojne i sadržajne poslovne kontakte, te mjesto promocija novih proizvoda i tehnologija, ali i prilika za susret proizvođača i prerađivača sa trgovcima i potrošačima, kao i neposrednih susreta građana sa naučnicima i finansijskim institucijama, te kontakte građana i vlasti.

Na ovogodišnjem sajmu, kao i ranijih godina, za kvalitet izložbenih proizvoda, dodijeliće se odgovarajuća priznanja.

Prema pisanim dokumentima i svjedočenjima direktnih aktera, ovaj sajam datira još iz 1969. godine. Naime, te godine rod šljive je bio nezapamćen. Proizvođači su se našli u situaciji vrlo otežanog plasmana, a prerađivački kapaciteti su bili premali. Sama po sebi nametnula se potreba da se ukaže na Gradačac i njegove potencijale vezane za šljivu.

Nakon opsežnih, ali rekordno brzo izvršenih priprema prvi “Dan šljive”, je održan 30. i 31. avgusta 1969. godine. Ono što je važnije od svega je činjenica da se od tog dana, pa sve do danas, održava nevjerovatno jaka veza između sajma i grada. Možda nigdje ne postoji tako ukorijenjen običaj da u dane kad traje ova manifestacija, cijeli Gradačac postaje dio manifestacije, uključujući svakog njegovog stanovnika.

Voćari u problemu

Šljiva na Majevici je bogato rodila. Umjesto da budu zadovoljni, voćari su u problemu. Šljivu ne mogu prodati ni za mizernu cijenu. Ranijih godina hiljade tona majevičke šljive izvozili su u Rusiju, Njemačku, Austriju. Ove godine šljiva je rodila i u Evropi i uvoz je zaustavljen.

Voćari se snalaze kako znaju i umiju da bar dio roda spase od propadanja.

Šljiva je stigla za berbu desetak dana ranije. Rane sorte bilo je malo i majevički voćari su uspjeli da prodaju, ali po nižoj cijeni nego prethodnih godina.

Međutim, sa ”čačankom ljepoticom”, situacija je kritična. Ranijih godina ovu stonu šljivu izvozili su u Evropu, a sada ne znaju šta će sa rodom. Prodaja ne ide.

-Imam oko 2.000 stabala ljepotice, koja je stigla za berbu ali nemaš kud da je prodaš, nemaš kome. Malo su bili krenuli jedan dan i stali su. Šljiva leži po zemlji- priča Cviko Јovanović iz Puškovca.

Otkupa nema jer nema izvoza, domaće tržište ne može potrošiti sav rod, a za berbu stižu i druge sorte. Voćari ne pitaju za cijenu, važno je da ne propada. Snalaze se na različite načine.

-Vozimo na kvantašku pijacu u Bijeljinu, svaki dan , nekad se proda nekada se ne proda, a cijena je 30 feninga po kg , ili 3 marke po gajbi, zavisi- navodi Ilija Јovanović iz Puškovca.

Risto Marjanović, iz istog sela, kaže da je prinuđen da stavlja u rakiju, a i očekuje da će prodati nešto u vrećama. Dio roda će sušiti, dio će u kace za rakiju, ali sve to je malo za rod koji imaju.

-Propašće milioni tona, ne samo ova šljiva koja se sada bere, i sve sljedeće sorte će da propadnu. Sada zri jedna za drugom, nismo nikada doživjeli da beremo tri sorte odjednom- priča Dragoljub Јovanović iz Tutnjevca.

-Iako je šljiva odličnog kvaliteta, tek po neki kamion ode u izvoz i to dugogodišnjim kupcima- kaže Dragoljub Јovanović.

Ranijih godina izvozio je hiljade tona šljive. Ove godine, kaže, šljiva je stigla i u Evropi, i dok imaju svoju, oni ne uvoze, čuvaju domaću proizvodnju.

Izvor: RTRS

Brčanski ratari u problemima
Nezadovoljni ovogodišnjom žetvom

Na području distrikta Brčko u toku je žetva strnih žita. Najbolje su prošli oni koji su posao obavili prije kiše. Ove, kao i prethodnih godina, pod strnim kulturama je oko 3.000 hektara.
Mladen Pejin iz Brčkog, još je u žitnom polju. Pod pšenicom i zobi zasijao je 102 hekatra. Prinos pšenice je od 6-8 tona, po hekataru što je, kaže, dobro, ali je loš kvalitet zrna.
– Prvo smo u maju imali jedan toplotni udar koji je dosta smanjio kvalitet zrna, jer je ono počelo naglo da zrije. Sad imamo kišni period koji ne dozvoljava da izvodimo žetvu. Svaka dodatna kiša smanjuje kvalitet zrna, a hektolitar opada. Takvu pšenicu će biti teško plasirati – kaže Pejin.
Drago Novaković iz Brezova Polja Sela već je požeo svoja polja pod strnim žitima. On kaže da su prinosi na području Brčkog i u istočnom dijelu od 350 do 450 kg po hektaru.
I u resornom odjeljenju distrikta Brčko navode da su kiše uticale na umanjene prinose strnih žita. Međutim, kažu da to neće uticati na redovnu dinamiku isplate poljoprivrednih podsticaja za koje je ove godine namijenjeno devet miliona maraka.
– Podsticajne mjere pomažu proizvođačima. On se isplaćuje redovno u odnosu na region, tako da su svi proizvođači obeštećeni u tom pogledu i podsticaje će naplatiti redovnim putem- rekao je Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu distirkta Brčko.
Većina brčanskih ratara nije zadovoljna ovogodišnjom žetvom. Ali ni otkupnom cijenom, ističu da se za 100 kilograma pšenice, može kupiti tek 10 litara nafte.

Izvor: RTRS

Poziv farmerima za podnošenje zahtjeva za podsticajna sredstva
Ističe rok za prijavu

Podsjećamo farmere da 30. juna ističe rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na premiju za proizvodnju merkantilne soje, selekcionisanih matica, plasteničku proizvodnju rasada povrća, proizvodnju sadnica, ali i za razvoj poslovnih aktivnosti, zaštitu i razvoj lovstva i slične aktivnosti. U nastavku teksta vam donosimo detalje ko tačno ima pravo na premiju.

Naime, kako je navedeno u Pravilniku o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, pravo na premiju za proizvodnju selekcionisanih matica imaju korisnici podsticaja koji su upisani u evidenciju pčelara i pčelinjaka u RS, a koji su Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS podnijeli zahtjev za registraciju reprocentra u skladu sa Pravilnikom o nivou i obliku selekcijskih metoda u proizvodnji pčela matica. Pravo na premiju ostvaruju na osnovu zahtjeva, koji podnose Agenciji za agrarna plaćanja.

Pravo na premiju za plasteničku proizvodnju rasada povrća proizvedenog u kontejnerima i čašicama od hibridnog sjemena – F1 generacije imaju pravna lica i preduzetnici koji su upisani u Fitoregistar i čija se proizvodnja prati na osnovu propisa koji regulišu oblast proizvodnje, dorade i prometa sjemena i sadnog materijala.

Pravo na premiju za proizvedeni i prodati rasad povrća ostvaruje se na osnovu zahtjeva proizvođača, koji se podnosi Agenciji za agrarna plaćanja.

Pravo na premiju za proizvedene, deklarisane i prodate sadnice imaju pravna lica i preduzetnici koji su upisani u Fitoregistar i čija se proizvodnja prati na osnovu propisa koji uređuju oblast proizvodnje i prometa sadnog materijala za sljedeće kulture:

1) sadnice jabučastog, koštičavog i jezgrastog voća,

2) sadnice jagodastog voća (maline, kupine i jagode),

3) sadnice loznih kalemova.

Pravo na premiju za proizvedene, deklarisane i prodate sadnice ljekovitog i aromatičnog bilja imaju pravna lica i preduzetnici čija proizvodnja se prati na osnovu propisa kojima se uređuje oblast proizvodnje i prometa sjemena poljoprivrednog bilja.

Pravo na podsticajna sredstva za proizvodnju merkantilne soje u 2018. godini imaju korisnici podsticaja koji su izvršili sjetvu merkantilne soje u 2018. godini, a koji su podnijeli zahtjev i prijavili merkantilnu soju kao način korišćenja poljoprivrednog zemljišta u Registar poljoprivrednih gazdinstava u ovoj godini.

Pravo na podsticajna sredstva za razvoj poslovnih aktivnosti imaju registrovani poljoprivredni klasteri i poljoprivredne zadruge i udruženja žena u ruralnom području za izgradnju, adaptaciju i uređenje poslovnih objekata, nabavku osnovnih, obrtnih sredstava i opreme koji podnesu zahtjev Agenciji za agrarna plaćanja.

Pravo na podsticajna sredstva za unapređivanje znanja i vještina u ruralnim područjima ostvaruje se kroz podršku:

1) za organizovanje sajmova u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja,

2) stočarskim izložbama organizovanim po programu Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi,

3) medijskim aktivnostima (za medijske kuće koje imaju sklopljen ugovor o saradnji sa Ministarstvom),

4) savjetovanjima i seminarima u oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja i veterinarstva, za poljoprivredne fakultete, Komoru inženjera poljoprivrede Republike Srpske i Veterinarsku komoru Republike Srpske,

5) izradi stručne literature u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja (za organizacije i pojedince koji imaju sklopljen ugovor o saradnji sa Ministarstvom).

Pravo na podsticajna sredstva za unapređivanje, zaštitu i razvoj lovstva imaju lovačka udruženja u Republici za:

1) nabavku lovno-tehničkih objekata: čeke i zasjede,

2) nabavku lovno-uzgojnih objekata: hranilice,

3) nabavku zaštitnih sredstava: električne i mehaničke ograde, sredstva za video-nadzor, plašilice i druga odbijajuća sredstva,

4) projekte unosa divljači u lovište.

Pravo na podsticajna sredstva za posebnu brigu i zaštitu imaju organizacije u stočarstvu koje su dio evropskog kulturnog nasljeđa i posjeduju genetički resurs kao dobro od opšteg interesa u svojini RS.

Zahtjev za ostvarivanje prava za podsticajna sredstva u svim nabrojanim slučajevima podnosi se najkasnije do 30. juna tekuće godine. Ukoliko vam treba pomoć u ispunjavanju zahtjeva možete se obratiti Centru za ekonomski i ruralni razvoj za pomoć.

Više detalja o tome šta vam tačno treba za ostvarivanje prava na premiju i kome podnosite zahtjev pročitajte OVDJE

Druženje na Domestica imanju

Domestica imanje u subotu je bilo prepuno pozitivne energije i divnih ljudi, koji su uživali na radionici sirove hrane koju je vodio maestralni Siniša Pavičić. Opčinjeni čarobnim ukusima, guštali smo na suncu, okruženi predivnom prirodom i cvrkutom ptica.

Uživalo se u svježim detox sokovima, sirovom hljebu i namazima, posebnim RAW špagetama, kao i raznim sirovim poslasticama, koje je Siniša s uživanjem pravio. Našim gostima pokazali smo Domestica imanje, obišli biodinamičke plastenike u kojima uzgajamo raznoliko povrće i cvijeće. Odmarali smo sjedeći na slami i uživali u mirisu i bojama okruženja.

Zahvaljujemo se našim prijateljima iz ZEN – restoran zdrave hrane što su ovu radionicu organizovali na ekološkom Domestica imanju. Nadamo se da će ovakvih druženja biti više i da će naše imanje opet biti ispunjeno divnim ljudima i pozitivnom energijom. Ne svakom ovakvom druženju naučimo nešto novo jedni od drugih, a što je najvažnije, na kraju se svi dobro zabavljamo i uživamo.

Hvala vam svima na ovom danu koji ćemo dugo pamtiti!