Year: 2018

Na hiljade sezonskih radnika čeka zaposlenje
Voćari traže radnike za berbu

Voćari u Srpskoj spremni su da zaposle hiljade radnika na berbi jabuka, za šta nude dnevnice do 40 maraka. Ističu da je rod ove godine kao nikad do sad i da im najveći problem trenutno predstavlja nedostatak ambalaže za berbu. Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je da berba kruške počinje od 1. do 5. avgusta i da će biti završena do 25.avgusta. „Onda oko 1. septembra počinje berba jabuka i tada će nam trebati radnika koliko nam nikada do sad nije trebalo. U pitanju je više hiljada radnika koji će biti neophodni dnevno za berbu koja će trajati do dva i po mjeseca. Ko god nam se javi, biće zaposlen“, ističe Dojčinović. Ističe da je 4.000 hektara pod jabukama i kruškama, a da će prosječan rod biti 40 tona po hektaru. „Radnik za mjesec dana može da zaradi od 1.000 do 1.200 KM. Dnevnica je 35 do 40 maraka, uz dva obroka, kafu, negdje obezbjeđen prevoz i smještaj. Plaća se i po kilogramu, uglavnom 4 feninga, pa ko koliko ubere“, pojašnjava Dojčinović. Dodao je da se voćarima trenutno nedostaju boks palete u koje se beru jabuke, tako da će im dio robe ostati vjerovatno do kasne jeseni u skladištima. „Problem ćemo imati sa plasmanom na naše tržište jer nemamo dovoljno ambalaže. Za te palete, zapremine od 300 kg, potrebna je milionska investicija. Firma od koje smo ranije uzimali palete ih je rasprodala u zemljama u okruženju, tako da ih sada nema, a godina je nenormalno rodila“, istakao je Dojčinović. Ističe da vremenske nepogode u maju i julu nisu pričinile velike štete, u ukupnom zbiru šeteta je na 4 do 5 odsto voćnjaka. „Šteta je velika onome ko je pogođen, ali u ukupnom zbiru nisu velike“, kazao je Dojčinović. Što se tiče ponovo odobrenog izvoza jabuka u Rusiju, dodaje da trenutno ima vrlo malo starih jabuka u hladnjačama koje se mogu izvesti ili prodati na domaćem tržištu. „Nemamo problema oko izvoza i dobro je što smo uspijeli dogovoriti da imamo otvoreno tržište Rusije za početak sezone, da možemo računati da će dio voća ići tamo u toku same berbe“, rekao je Dojčinović. Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić rekao je da će pomoći svim onim voćarima koji im se jave kako bi pronašli radnike. „Ako plaćaju cijenu koju kažu, vjerujem da će naći radnu snagu, a mi ćemo im biti na raspolaganju kao i svim poslodavcima“, istakao je Vujičić.

Uspješno završena Organska škola Domestica

Domestica je u saradnji sa Udruženjem „Luka znanja“ iz Novog Sada organizovala edukaciju za prvu generaciju polaznika Organske škole Domestica na temu „Organska proizvodnja u zaštićenoj bio-bašti“. Edukaciju, koju je održala čuvena prof.emeritus dr Branka Lazić, pionir organske proizvodnje na području bivše Jugoslavije sa svojim timom predavača iz Udruženja „Luka Znanja“, uspješno je prošlo preko 20 polaznika. Svi oni su na kraju edukacije položili test znanja i dobili sertifikat o uspješno završenom kursu, koji je potpisan od strane prof.emeritus dr Branke Lazić. Edukacija je učesnicima ponudila teoretska predavanja, koja su bila podjeljena u četiri radna dana, kao i praktični dio koji je u dva navrata održan na Domestica imanju u selu Krnete, opština Laktaši. Polaznici su tom prilikom imali priliku da čuju brojne zanimljive teme, među kojima, i o organskoj proizvodnji paradajza, krompira i paprike, povećanju plodnosti zemljišta, kako zaštitit biljke od mraza, proizvodnja u zaštićenom prostoru, biljkama prijateljima i brojne druge. Pored toga, poseban akcenat je dat na proces sertifikacije organske proizvodnje. Tom prilikom učesnici su ukazali da je proces certifikacije i dolaska do certifikata za organsku proizvodnju u BiH veoma komplikovan, i da im nedostaju ključne informacije po tom pitanju. Takođe, naveli su da je za dalji razvoj i potpuni procvat organske poljoprivredne proizvodnje u BiH neophodno da se napravi svojevrsna koalicija između ekologije, medicine i poljoprivrednih nauka koja bi djelovala na svakom nivou: nauke, zakonodavstva i promocije prema krajnjim potrošačima. Vodeći predavač Organske škole Domestica bila je prof.emeritus dr Branka Lazić, koja je započela svoj rad na polju organske proizvodnje prije 30 godina. Prof.emeritus dr Branka Lazić je pionir organske proizvodnje na našim prostorima, koja je u decenijama dugom radu ostavila nemjerljiv trag u razvoju organske poljoprivede i njenoj promociji. Ono što dr Branku Lazić izdvaja od ostalih, osim njenog velikog stručnog i naučnog znanja, je njen neposredni odnos sa proizvođačima, a njena energija, koja još uvijek ne jenjava, prava je inspiracija svim njenim saradnicima. Osim profesorice Lazić i njenih saradnika iz Udruženjem „Luka znanja“, svoje učešće kao predavač uzela je i dr Vida Todorović sa Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka.

Miloš Trkulja najbolji kosac “Prve kose Grmeča”

Miloš Trkulja proglašen je za najboljeg kosca u kategoriji seniora na 10. međunarodnoj manifestaciji “Prva kosa Grmeča”, održanoj u Smoljani kod Bosanskog Petrovca. U ovoj kategoriji drugo i treće mjesto osvojili su Mirko Kecman i Mario Trljević, dok su u disciplini veterana najbolji bili Đuro Kerkez, Sreto Kecman i Rajko Mrđa. U kategoriji juniora najbolji su bili Ivan Jelovac, Dragan Jokić i Nikola Damjanović, dok su u kategoriji pionira prva tri mjesta osvojili Nemanja Kecman, Miroslav Marjanović i Stefan Vasić. U kategoriji ekipnog košenja najbolje ekipe bile su Rajac iz Srbije, zatim Mrkonjić Grad i Smoljan.
Predstavnik Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac Dušica Ćulibrk rekla je da ova manifestacija, koja je okupila oko 50 učesnika, njeguje kosidbu kao vrstu folklora, te promoviše način života Krajišnika.
– Biti dobar kosac oduvijek je u krajiškom dijelu BiH bila stvar prestiža, a imati dobrog kosca bio je ponos svake kuće, tako da se u kosidbu išlo pjevajući. Samo najbolji među njima bio je kosidbaša, onaj koji je predvodio kosce – rekla je Ćulibrkova. Greg Monroe Jersey Ona je rekla da je ove godine održana revijalna kosidba pod motom “Otkos mira i tolerancije” koja je trebalo da pokaže da je Bosanski Petrovac u stvari “BiH u malom”, gdje različitost predstavlja most zajedničkog puta ka Evropi.
“Prva kosa Grmeča” održana je u okviru višednevne manifestacije “Dani kulture” koju organizuju opština Bosanski Petrovac, Mjesna zajednica Smoljan, Centar za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac i Udruženje građana “Ruralni razvoj” Drinić, sa ciljem promocije kulture, običaja i tradicije ovog kraja.

Poziv za dostavu projektnih prijedloga

Projekat razvoja radne snage i većeg pristupa tržištima (WHAM) Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID-a) poziva sve zainteresovane i kvalifikovane organizacije da dostave svoje projektne prijedloge za podršku putem bespovratnih sredstava kako je navedeno u nastavku.
Datum izdavanja: 18 juli 2018.
Datum zatvaranja: 12 septembar 2018.
Ukupni iznos potencijalnih dodjeljenih sredstava: USD 410.000 Procijenjeni broj dodjeljenih ugovora: 14 Maksimalni iznos po ugovoru: USD 100.000 RFAs Poziv 072418 WHAM je objavio ukupno četiri javna poziva za dostavu projektnih prijedloga za podršku brzo-rastućih, izvozno-orijentisanih i izvozno spremnih malih i srednjih preduzeća iz sektora metala, drveta i/ili tekstila/obuće orijentisanih prema proširenju proizvodnih kapaciteta, osvajanju novih tržišta i otvaranja novih radnih mjesta. Objavljeni javni pozivi su fokusirani na:

• Razvoj radne snage u metalnom sektoru kroz obuke zavarivača i računarski numerički kontrolnih (CNC) operatera i / ili programera.
• Razvoj radne snage u drvnom sektoru i sektoru tekstila/obuće kroz obuke računarski numerički kontrolnih (CNC) operatera i / ili programera.)
• Pristup novim tržištima kroz razvoj radne snage i obuke prodajnog osoblja i stručnjaka za istraživanje tržišta; )
• Certificiranje kompanija u metalnom sektoru u Bosni i Hercegovini.

Za kompletnu dokumentaciju posjetite web stranicu http://www.whambih.org/. Rok za dostavu koncept nota je 16:00 časova po lokalnom vremenu 12 septembra 2018 godine.

Potkozarski voćari u problemima
Plodovi propadaju zbog manjka ambalaže

Boks palete za skladištenje voća ovih su dana najtraženija roba u Potkozarju, zbog rekordnog roda krušaka i jabuka, koje voćari nemaju u čemu držati. – Hladnjača ima dovoljno, to nije problem, ali bez boks paleta nam to ne vrijedi. Voće se mora čuvati po propisu – kaže predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović. Strahuje da bi zbog ovog banalnog problema, ali i zbog manjka berača, trećina roda mogla ostati na granama i istrunuti, što bi bila milionska šteta.
U Potkozarju, koje ima najviše voćnjaka u RS, u toku je berba kruške, a uskoro dospijeva i jabuka. Tržište je obezbijeđeno, većina voća ide u izvoz, ali voćari kubure s paletama – velikim plastičnim „gajbama“ zapremine od 300 do 500 kilograma, kakve viđamo i u velikim tržnim centrima i na kvantaškim pijacama. Na tržištu ih ima, ali nisu jeftine, pa voćari razmišljaju čak i o kreditima da bi ih nabavili. – Nemamo ih dovoljno, jer prethodnih sezona je rod bio loš. Znam da je to dugoročna investicija, da paleta može potrajati i 30 godina i zadužio bih se za to, kad bih znao da će mi se bar dio vratiti kroz podsticaje. Veliko je to ulaganje, pogotovo za nas male voćare – kaže Dojčinović. Dodaje da su sa Ministarstvom poljoprivrede RS pregovarali da se podsticaj za palete u posljednji čas „ubaci“ u uredbu i tražili milion KM. Odbijeni su, jer je procijenjeno da je preče da se taj milion usmjeri proizvođačima pšenice, koji su na rubu opstanka. – Daj bože da dobijemo i ona obećana četiri miliona premija, kad prodamo voće, jer nas iskustvo uči da svake godine izleti nešto što je preče – kaže Dojčinović. Još je aktuelan i problem sa manjkom berača, mada se svakodnevno, pogotovo sa juga i istoka RS, javlja veliki broj nezaposlenih, koji su spremni da za dnevnicu od četrdesetak maraka beru voće u Potkozarju. Problem je, međutim, obezbijediti smještaj za te ljude, jer bi, kako kažu voćari, najbolje bilo da berači na imanjima ostanu do kraja berbe voća, dakle u naredna dva do tri mjeseca.

Nije kruška krompir

Najveći dio voća ubranog u Potkozarju biće uskladišteno u Gradišci, gdje ima velika hladnjača kapaciteta hiljadu vagona, a voćarima je na raspolaganju i nekoliko malih hladnjača, tako da, bez obzira na rekordan rod, o sladištenju ne moraju da brinu. – Ipak, džaba nam hladnjače, ako nemamo u šta spakovati voće. To je osjetljiva roba, ne možeš kruške bacati na gomilu kao krompir – kaže Dojčinović.

Konferencija o vinskom turizmu

Otvoren je poziv za učešće na 3.Svjetskoj konferenciji o vinskom turizmu koju organizuje Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim nacijama (UNWTO Global Conference on Wine Tourism). Konferencija će se održati 6. i 7.septembra 2018. godine u Republici Moldaviji. Cilj konferencije je povećanje uloge vinskog turizma u podsticanju lokalnog razvoja. Učešće na konferenciji preporučuje se preduzetnicima koji se bave vinarstvom, kao i svim institucijama i drugim subjektima kojima je cilj da turistički valorizuju potencijale iz oblasti eno-gastronomskog turizma i time dopune postojeće turističke ponude svojih lokalnih zajednica. Organizator konferencije snosi troškove smještaja, lokalne transfere i obroke uključene u program. Troškove dolaska i povratka u zemlju snose učesnici konferencije, tj.odgovarajuće institucije ili sami učesnici.

Uručena nagrada pobjednici takmičenja za najbolji poslovni plan
Proizvodnja polenovog praha

Predstavnici magazina za poljoprivredu i ruralni razvoj “Agroplaneta” i Centra za ekonomski i ruralni razvoj – CERD uručili su u januaru 2017. godine nagradu Nataši Trninić, pobjednici takmičenja za najbolji poslovni plan. Nataša se takmičila sa idejom “Proizvodnja polenovog praha”. Nataši želimo mnogo uspjeha u daljem radu i medne godine koje dolaze.

Ova aktivnost je dio projekta Civilno društvo i ruralni razvoj – CiSaRD projekat, koji je podržan od švedske organizacije WE Effect, a implementira ga Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CERD.

Organska škola Domestica
Organska proizvodnja u zaštićenoj bio-bašti

Domestica, u saradnji sa Udruženjem „Luka znanja“ iz Novog Sada organizuje edukaciju za prvu generaciju polaznika Organske škole Domestica na temu „Organska proizvodnja u zaštićenoj bio-bašti“. Edukaciju će održati čuvena prof. emeritus dr Branka Lazić, pionir organske proizvodnje na području bivše Jugoslavije sa svojim timom predavača iz Udruženja „Luka Znanja“.

Kome je namjenjena škola?

Organska škola Domestica je namjenjena:

• Poljoprivrednicima koji žele da se bave organskom poljoprivredom, pogotovo mlađoj generaciji,
• Poklonicima organskog baštovanstva koji žele da proizvode za svoje potrebe,
• Polaznicima kojima je potreban dodatni ili stalni posao,
• Polaznicima koji su orijentisani ka ekološkom razvoju svijesti i opštem zdravlju.

Polaznici će naučiti:

• Osnovne principe organske proizvodnje u zaštićenom prostoru,
• Koji su koraci potrebni za formiranje vlastite organske bašte,
• Specifičnosti povrtarskih kultura u zaštićenom prostoru,
• Ulogu cvijetnih i ljekovitih vrsta u zaštićenoj bio-bašti,
• Odnose biljaka u združenim zasadima i usjevima,
• Da isprate put od sjemena do tanjira,
• Za polaznike koji se odluče za robnu organsku proizvodnju, kako da prođu proces sertifikacije i plasiranja proizvoda.

11. oktobar Četvtak Prostorije Gradske razvojne agencije Banjaluka – CIDEA 17.00 – 20.00 časova

Termini održavanja

[trx_table style=”2″ align=”center” width=”100%”]

Datum	Dan	Mjesto održavanja			Vrijeme
Prva sedmica
11. oktobar	Četvtak	Prostorije Gradske razvojne agencije Banjaluka – CIDEA			17.00 – 20.00 časova
12. oktobar	Petak	Prostorije Gradske razvojne agencije Banjaluka – CIDEA			17.00 – 20.00 časova
13. oktobar	Subota	Domestica imanje, selo Krnete, Laktaši			09.00 – 16.00 časova
Druga sedmica
18.oktobar	Četvrtak	Prostorije Gradske razvojne agencije Banjaluka – CIDEA			17.00 – 20.00 časova
19. oktobar	Petak	Prostorije Gradske razvojne agencije Banjaluka – CIDEA			17.00 – 20.00 časova
20. oktobar	Subota	Domestica imanje, selo Krnete, Laktaši			09.00 – 16.00 časova

[/trx_table]

Sadržaj programa Radnim danima edukacija će učesnicima ponuditi teoretska predavanja, dok će se praktično raditi vikendom na Domestica imanju. Predavači Vodeći predvač je prof. emeritus dr Branka Lazić, koja je započela svoj rad na polju organske proizvodnje prije 30 godina. Prof. emeritus dr Branka Lazić je pionir organske proizvodnje na našim prostorima, koja je u decenijama dugom radu ostavila nemjerljiv trag u razvoju organske poljoprivede i njenoj promociji. Ono što dr Branku Lazić izdvaja od ostalih, osim njenog velikog stručnog i naučnog znanja, je njen neposredni odnos sa proizvođačima, a njena energija, koja još uvijek ne jenjava, prava je inspiracija svim njenim saradnicima. Osim profesorice Lazić, svoje učešće kao predavači uzeće dr Vida Todorović, dr Zorana Srećkov, Andrea Vučinić, dipl. ing, te MSc. Saša Kostić i Ana Šarkanović.Kotizacija Ukupan iznos kotizacije po polazniku iznosi 250,00 KM ali imajući u vidu da je ova aktivnost subveniconisana od strane drugih donatora cijena po polazniku za ovaj kurs iznosi 100,00 KM. Certifikat Svi polaznici Organske škole Domestica će na kraju edukacije polagati test, a oni koji uspješno polože, dobit će sertifikat o uspješno završenom kursu, koji će biti potpisan od strane prof. emeritus dr Branke Lazić. Prijava Prijavni obrazac sa instrukcijama o uplati kotizacije možete preuzeti OVDJE (dokument za preuzimanje).Za sve dodatne informacije, možete nam se obratiti na telefon 065/996-996, putem mail-a na domestica@cerd.ba ili putem Domestica facebook stranice, slanjem upita u inbox.

Škola za organsku proizvodnju

Na Domestica imanju u oktobru će biti održana Škola za organsku proizvodnju, s ciljem afirmacije organske poljoprivrede i povećanja znanja stanovništva, koje želi da se bavi ovim vidom proizvodnje. Svi polaznici imaće jedinstvenu priliku da spoznaju i nauče osnovne principe organske proizvodnje. Saznaće kako da naprave sopstvenu organsku proizvodnju u zaštićenom prostoru, a učiće i o specifičnim agrotehničkim mjerama u zaštićenom prostoru, te o biljkama prijateljima i uređenju zaštićene bio-bašte, ali i mnogim drugim stvarima koje su važne za ovaj vid proizvodnje.
Škola za organsku proizvodnju biće vođena od strane najvećeg eksperta u organskoj proizvodnji u regiji, prof.dr Branke Lazić, i njenih saradnika.
Škola je planirana da se održi sredinom oktobra, i to od 11 do 13. oktobra i od 18 do 20.oktobra. Radnim danima, edukacija će se odvijati u popodnevnim satima, a subotom tokom dana. Važno je napomenuti da će se subotom raditi praktično na imanju Domestice, u selu Krnete u opštini Laktaši. Nakon završetka obuke, svi učesnici će polagati test, a oni koji polože, dobiće certifikat o uspiješno završenoj Školi za organsku proizvodnju.

Biodinamička radionica
Gnoj iz roga – biodinamički preparat 500

Na Domestica imanju u selu Krnete, opština Laktaši, prošle sedmice održana je radionica pripreme biodinamičkog preparata 500 (gnoj iz roga). Radionica je održana u saradnji sa Centrom dr Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca u Hrvatskoj, čiji su predstavnici nakon teorijskog dijela, polaznicima pokazali na praktičan način kako se priprema biodinamički preparat 500.

Tom prilikom potpisan je i sporazum o saradnji između Centra dr Rudolf Steiner i Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) na promociji biodinamičke poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Dijana Posavec, direktorica Centra dr Rudolf Steiner, naglasila je da su ovakva događanja i edukacije veoma važne u pokretanju biodinamičke proizvodnje u BiH.

Ona je u uvodnom dijelu radionice objasnila da je cilj biodinamike da od poljoprivrednog imanja stvori samoodrživi organizam. Istakla je da nas tradicija, priroda i nauka uče na koji način uzgajati biljke sa zadovoljstvom, bez upotrebe štetnih supstanci, koje ne poštuju prirodnu i prehrambenu ravnotežu.

Kako bismo očuvali prirodu i zaštitili zdravlje ljudi i životinja, kroz siguran i zdrav radni okoliš, proizveli eko-biodinamičko povrće i pružili mu sve što je potrebno za zdravu ishranu pripremamo biodinamičke preparate. Sa biodinamičkim preparatima zemlji dajemo energiju koja pomaže biljkama da ostanu zdrave.

Te pripravke je, kako je pojasnila direktorica Posavec, razvio dr Rudolf Steiner na temelju antropozofije. Pripravci nisu zamjena za đubrenje te se njihova zadaća ne sastoji na prvom mjestu u tome da upravljaju procesima truljenja u đubru, već služe tome da posreduju snage zemlje i svemira kako bi te snage potpomogle sposobnosti biljaka da budu osjetilni organ zemlje.

Dr Rudolf Steiner, poznati je antropozof i čovjek koji je čitav život posvetio istraživanju sila prirode. Tako su začeti glavni principi biodinamičkog uzgoja i jedinstvenog pristupa agrokulturi koji povezuje ekologiju poljoprivrednih organizama s čitavim svemirom.

Amalka Vukelić, dipl. ing. poljoprivrede, kazala je da konvencionalna poljoprivreda, osim što proizvodi namirnice tretirane hemijskim sredstvima, herbicidima i pesticidima, vrlo negativno utiče na zemljište, vazduh, vodu i životnu sredinu, kao i na zdravlje stanovništva. Pojasnila je da biodinamička poljoprivredna proizvodnja predstavlja proizvodnju povrća i voća na potpuno prirodan način, bez umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida, fungicida, hormona i kojekakvih drugih umjetnih primjesa i hemikalija.

Navela je da se pri sadnji i uzgoju poštuje plodored, jedne pored drugih sade se biljke koje se međusobno štite od štetočina, a pri sijanju i sadnji koristi se Mjesečev sjetveni kalendar.

– Biodinamički način poljoprivredne proizvodnje štiti zemljište i obogaćuje ga humusom. Plodovi su prirodni i zdravi- navela je ona.

Nakon teorijskog dijela, učesnici radionice su imali priliku da zajedno sa domaćinima iz CERD-a, te Centra dr Rudolf Steiner, pripreme biodinamički preparat 500 – đubrivo koje se pravi iz roga. To je, kako je pojašnjeno, bazni preparat u biodinamici a njegovom primjenom postiže se snažna aktivacija zemljišta, postiže se pobojšanje strukture zemljišta, podstiče rast i razvoj korijenovog sistema biljke, a ujedno povećava i sadržaj humusa i oživljava mikrobiološka aktivnost. Ovaj aktivator, đubrivo iz roga, se primjenjuje u malim kolčinama, prskanjem zemljišta.

Biodinamički preparat 500 priprema se na način da se lijepo oblikovani, neoštećeni kravlji rogovi pune dobro prerađenim đubrom od krave. Rogovi se ispune đubrom tako da ne ostane praznog prostora. Napunjeni rogovi se ukopaju u za to pripremljeno mjesto na humusnoj oranici ili livadi na otprilike 30 do 50 cm dubine. Rogovi ostaju u zemlji preko zime sve dok ne budu potrebni za obradu i pripremu zemljišta za sjetvu, do sredine proljeća.