DAN PLANETE ZEMLJE

DAN PLANETE ZEMLJE
DAN PLANETE ZEMLJE

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom svijeta. Obilježavanjem ovog dana podsjećamo ljude širom svijeta u kakvom je stanju priroda planete na kojoj žive. Ovo je takođe i prilika da se stanovništvu ukaže na probleme ekosistema, na zagađenje naseljenih mjesta i na načine poboljšanja kvaliteta životne sredine

Zapitate li se ikada kako bi izgledao svijet koji poznajemo da neki prirodni resursi jednostavno nestanu?

Zamislite da nestane pitke vode, da nestane čistog vazduha i da ga, da bi disali moramo nositi u bocama.  Zamislite da nestane plodnog tla jer je svo zaraženo. Strašno! Nevjerovatno! Nažalost, moguće je, ako uzmemo u obzir činjenicu kako se odnosimo prema prirodnim resursima,  prema planeti Zemlji.

Do prošle godine nismo ni pomislili da će cijeli svijet da stane, da nećemo moći putovati, da nećemo moći zagrliti i poljubiti najdraže, da ćemo godišnje odmore koristiti za bolovanje….Pandemija korona virusom je  zaustavila društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih resursa radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca. Eksploatacija prirode u posljednje vrijeme je  manje kontrolisana:

  • Klimatske promjene su ubrzane zbog povećanja  količine štetnih gasova  koji se svakodnevno ispuštaju u atmosferu.
  • Neplanski krčimo šume, ispuštamo otpadne vode u rijeke, jezera i mora, stvaramo ogromne količine otpada, zagađujemo atmosferu gasovima iz automobila, trujemo zemlju otrovima, hemikalijama, pesticidima.
  • Povećan je broj gradnji malih hidroelektrana bez plana i sa vrlo sumnjivim ekološkim dozvolama dobijenim na osnovu političke pripadnosti, a ne za održivo korištenje obnovljivih izvora. Time se najčešće uništavaju čiste planinske rijeke i život u i oko njih.
  • Grade se deponije nuklearnog otpada

Naučnici i ekološki aktivisti decenijama upozoravaju da je čovjek taj koji ugrožava planetu i sopstveni opstanak. Odgovor finansijskih i političkih elita je uvijek vezana za ekonomiju koja mora rasti. Na uštrb čega? Da li na uštrb života? Globalna ekonomija se mora razvijati  prema društveno i ekološki prihvatljivim modelima.

Bosna i Hercegovina je  pored svih svojih prirodnih bogatstava ekološki  ugrožena. Zakonska regulativa iz oblasti zaštite okoline nije u potpunosti prilagođena evropskim standardima, a tamo gdje jeste,  njeno provođenje je upitno.

Sjećate li se filmova i knjiga o Vinetu-u?  U jednom kadru filma Old Shatterhand  (Karl May) objašnjava Vinetuovoj sestri da će sa bijelcima u njihovu zemlju stići napredak, i da će svijet biti bolji. „Bolji!?“-upita ga ona. “Svijet je savršen. Kako može biti bolji od ovoga?!“ Sljedeći kadar prikazuje čiste rijeke, planine, polja…I sada se svi zajedno možemo pitati: „Da li je svijet postao zaista bolji?“

Šta se to desilo u međuvremenu? Kako smo pokušavajući da učinimo svijet boljim mjestom napravili ovoliko grešaka, koje direktno ili indirektno uništavaju planetu na kojoj živimo? Svjetski fond za prirodu ili skraćeno WWF sve češće upozorava “Zemlja je danas na izmaku snage zbog posljedica ljudskog djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa!“

Obilježavanjem Dan-a planete želi se pomoći čovjeku, da ponovo uspostavi kontakt sa prirodom. To je ujedno i pokušaj da se probudi svijest, odgovornost, osjećaj prema svim živim bićima na zemlji.

Naučnici tvrde da ukoliko ljudi ne budu obraćali više pažnje na očuvanje okoline, naša planeta više neće biti pogodna za život. Najveći ekološki problemi kao što su globalno zagrijavanje, „rupe“ u ozonskom omotaču, sve veće zagađenje atmosfere,  efekat staklenika, upozoravaju nas na povećanje prosječne temperature planete Zemlje, što utiče na podizanje nivoa mora, topljenje ledenjaka i potapanje dijela kopna. Osim toga otpad i problemi koji nastaju sa odlaganjem i uništavanjem otpada prepoznati su kao jedan od ključnih problema današnjeg društva. Ovim globalnim problemima se svakako moraju pozabiviti svjetski političari sarađujući sa naučnicima.

A šta možemo učiniti mi, obični ljudi?  Svako od nas može doprinijeti očuvanju okoline i prirodnih resursa:

  • Recikliranjem otpada (princip smanji, ponovo koristi, recikliraj)
  • Smanjenjem korištenja električne energije i sirovana za toplotnu energiju
  • Korištenjem prirodnih sredstava za čišćenje gdje god je to moguće (limun, sirće)
  • Korištenjem platnenih cekera umjesto plastičnih kesa
  • Štedljivim korištenjem papira (printanjem samo onoga što je neophodno, ispisivanjem sveski i rokovnika od korice do korice)
  • Štedljivim korištenjem automobila (manje se vozite automobilima – prošetajte, vozite bicikl).

Brinite o prirodi i kada niko iz vaše okoline o njoj ne brine. Budite prvi! Od nekoga promjena mora da počne.

Ova planeta nije samo naša. Pozajmili smo je od generacija koje dolaze i imamo obavezu prema njima. Ako je želimo sačuvati, znanje samo po sebi nije dovoljno, neophodna je i njegova primjena. Želimo li promijeniti nešto, bolje je da krenemo odmah. Svako od nas može da učini male pomake za čuvanje okoline, za prirodu će to  biti dodatno vrijeme.

Željana Pjevalica, UŽ Priroda, Bratunac ispred Mreže članica Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD)

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pretplatite

se na naš newsletter