Ekonomsko osnaživanje žena kroz malinarstvo – mogućnost za samozapošljavanje

Ekonomsko osnaživanje žena kroz malinarstvo – mogućnost za samozapošljavanje
Ekonomsko osnaživanje žena kroz malinarstvo – mogućnost za samozapošljavanje

Malinarstvo je poljoprivredna grana koja je jako razvijena u BiH i u regionu i u velikoj je ekspanziji, što je stavilo našu zemlju na visoku poziciju među zemljama svijeta po proizvodnji i izvozu malina (između 10. i 15. mjesta). Takođe, sva malina bude otkupljena od poljoprivrednih proizvođača, postoje definisane posticajne mjere podrške, nacionalni i lokalni planovi i programi ruralnog razvoja, podrška jačanju ženskog poduzetništva dok je cijena  kilograma maline povoljna kako za proizvođača tako i otkupljivača.

Svjedoci smo da je malina  postala najjači brend i domaći proizvod koji potiče razvoj domaće proizvodnje, pogotovo je važno što je to plod poljoprivrede u ruralnom području te kako njegovi stanovnici imaju osnovne ili dopunske prihode upravo iz ove proizvodnje. Ova poljoprivredna grana je stvorila mnogo sistemskih veza i svakome u lancu daje dodatnu vrijednost. Poljoprivredni poizvođači se udružuju, postaju kooperanti kroz zadruge i druge oblike privrednog organizovanja koje im daju mogućnost da budu konkurentniji na tržištu, da mogu ostvariti podsticajne mjere propisane od nadležnih ministarstava, agencija kao i od  lokalnih institucija. Ukoliko sagledamo prethodni period, malinarstvo je u BiH imalo svojih uspona i padova ali u zadnje vrijeme je došlo do stabilizacije, prije svega kada je u pitanju cijena na tržištu (cijena maline 2020. godine iznosila je oko 3,5 KM po kilogramu). Jedan solidan malinjak od jednog dunuma bi trebao imati prinos od tonu do dvije tone maline. Kako kažu kooperanti zemljoradničke zadruge “Žena” koji imaju oko dva dunuma, sa prinosom oko 3-4 tone, po ovoj otkupnoj cijeni to zaista dođe kao dobra finansijska injekcija kućnom budžetu.

Za malinarstvo se kaže da je to porodični biznis koji može da  stvori samozapošljavanje nekog od članova porodice. Nadležna ministarstva svake godine donose pravilnike o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela. Jedna od mjera koja je jako bitna za bilo koju poljoprivrednu proizvodnju je registracija poljoprivrednih gazdinastava  koja mogu biti nekomercijalna i komercijalna. Registracijom komercijalnog gazdinstva se stvara mogućnost samozapošljavanja jednog od članova domaćinstva. Nosilac komercijalnog gazdinstava je samozaposleno lice koje ima zdravstveno i penziono osiguranje, a njegova cijela porodica zdravstvenu zaštitu. Njegove obaveze su da se prijavi APIF agenciji u svojoj zajednici, a potom u poreskoj upravi gdje dobija informacije o plaćanju mjesečne naknade za svoje komercijalno gazdinstvo. Ove godine mjesečni iznos uplate u Republici Srpskoj iznosi mjesečno 136 KM, što je na godišnjem nivou 1.632 KM. Registrovano komercijalno gazdinstvo ima dosta povoljnih uslova za poslovanje, lakši plasman proizvoda, veće podsticajne mjere po Pravilnicima i projektnu podršku od stranih donatora i lokalnih NVO-a. Pored toga, za podršku u poljoprivrednoj proizvodnji, malinarstvu, postoje poljoprivredne savjetodavne službe koje daju besplatne savjete u oblasti proizvodnje i plasmana poizvoda.

Sagledavajući cjelokupnu situaciju, a i trenutne pružene mogućnosti, Mreža članica Centra za ekonomski i ruralni razvoj CERD koja je formirana pod nazivom Mreža udruženja žena sa sela “Dunja”, želi da uputi apel lokalnim i institucijama na višim nivoima vlasti, kao i svim donatorima, da  se stvori povoljniji zakonodavni okvir za mogućnost registracije i dalje funkcionisanje komercijalnog gazdinstva čiji će nosioci biti  žene. Ova podrška bi se mogla odnositi na uvođenje poreske podrške, koja bi se odražavala u bar jednogodišnjem pokrivanju troškova plaćanja poreza i doprinosa za registrovano komercijalno poljoprivredno gazdinstvo čiji je nosilac žena. Istovremeno, potrebno je naći i uvesti odgovarajuća sistemska rješenja radi izbjegavanja svih vrsta evazije (izbjegavanja plaćanja poreza) koja bi se eventualno mogla pojaviti.

Budite nam podrška” jer ovo je proces kojim bi žene poljoprivrednice bile ‘’ŽENE Preduzetnice’’ i sve ovo  bi dovelo do veće uključenosti žena u društvene i ekonomske tokove naše države. Njihovom ekonomskom nezavisnosšću im se daje mogućnost da se bore za ostvarenje svojih prava u drušvenom-političkom okruženju pa i u svojoj porodici.

Izvještaj “Žensko preduzetništvo: pregled stanja i preporuke za budućnost” ističe da žene čine do 62% takozvane neaktivne radne snage. Mnoge su domaćice ili neplaćeni porodični radnici. One također čine 68 odsto osoba koje su registrovane kao zaposlene u porodičnom biznisu bez redovne plate. Mnoge se uopšte ne podstiču da se uključe u tržište rada i kao takve nisu uračunate u stopu nezaposlenosti. Kada je riječ o strukturi zaposlenosti, indikativno je da je samozapošljavanje kod žena veoma nisko i iznosilo je svega 18,6 odsto, dok je kod muškaraca ta vrijednost 25,1%.

Kako  žene na selu imaju višestruke uloge, a one su  kako kažu i neplaćeni porodični radnici, moramo  mijenjati ovu ulogu sistemskim rješenjima, između ostalog i kroz registraciju komercijalnog gazdinstva.

Šta dobijamo time kao društvene zajednica?

  • Zapošljavanje žena sa sela
  • Smanjenje siromaštva u zajednici
  • Povećavamo broj zaposlenih lica
  • Sprečavamo odumiranja sela i postičemo domaću proizvodnju
  • Vraćamo dostojanstvo ženama sa sela
  • Povećavamo konkurentnost na tržištu

 

Nada Marković

UŽ Maja Kravica, Bratunac ispred Mreže članica Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) – Mreže udruženja žena sa sela Dunja

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pretplatite

se na naš newsletter