Categories
Uncategorized

Svjetski dan pčela: čovječanstvo je na njihovim krilima

Danas se obilježava Svjetski dan pčela, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača u svijetu.

Kako svijet prolazi kroz pandemiju COVID-19, zdravlje je došlo u žarište svih vijesti. Zdravlje, zdrava hrana i priroda postali su opet prioritet čovjeka. Pčela na svom krilu nosi sve troje.

S porastom ljudske populacije, pčele su stalno izložene opasnostima i prijetnjama. Upravo se zbog toga 20. maja obilježava Svjetski dan pčela, kako bi se podigla svijest o tome koliko pčele doprinose rastu biljaka i raznih drugih usjeva. Svi ovisimo o opstanku pčela. Pčele i drugi oprašivači, poput leptira i kolibrića, sve su ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti. Oprašivanje je ipak temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90% divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelomično ovisi o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75 % svjetskih prehrambenih kultura i 35 % globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje biološke raznolikosti. Stoga, kako bi se podigla svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se susreću i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 20. maja odredio kao Svjetski dan pčela. Cilj ovog dana jest ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, koje bi značajno pridonijele rješavanju problema povezanih s globalnom opskrbom hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov razvoj i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.

Trebamo se „probuditi“ odmah

Postojeće stope izumiranja vrsta su od 100 do 1000 puta veće od normalnih zbog ljudskih utjecaja. Ako se ovaj trend nastavi, hranjive kulture, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrtlarskih kultura, sve češće će zamijenjivati ​​usjevi kao što su riža, kukuruz i krumpir, što na kraju rezultira neuravnoteženom prehranom. Intenzivne poljoprivredne prakse, promjena u korištenju zemljišta, monokulturna proizvodnja, pesticidi i veće temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju i produženo za kvalitetu hrane koju uzgajamo.

A sad bi u nastavku ovog teksta voljeli da skrenemo pažnju na jednu biljnu vrstu koja je veoma prisutna na području u okolini CERD-ovog sjedišta u selu Krnete, opština Laktaši, a koja je takođe bila puno zastupljena na širem području Bosanske Krajine, posebno u Jezerskom od kuda dolazi Udruženje Vakat članica CERD i Mreže udruženja žena sa sela “Dunja”, gdje je veći dio stabala nažalost posječen. Riječ je o kestenu.

Posebnost u koji se ogleda kako kažu najbolji med na svijetu leži u šumama pitomog kestena. Visoka kvaliteta ovog meda rezultat je vremena cvatnje kestenovog cvijeta, pošto u tom periodu nema drugih značajnijih biljnih vrsta koje bi pčelama odvukle pažnju.

Pitomi kesten je jednodomna biljka vrlo visokog i razgranetog stabla. Raste na kiselim staništama zajedno s bujadi. Listovi su produženo ovalni, na rubovima nazubljeni. Prašnički su cvjetovi bijele dugačke rese. Ispod tučkovih cvjetova razvijaju se bodljikave šišarice (tobolac) sa dva do tri tamnosmeđa ploda.

Kesten počinje cvasti u junu. Cvatnja pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali kako sva stabla ne procvatu odjednom, produži se do 20 dana.

Prvih dana kesten slabo medi, daje samo pelud. Ako je vrijeme toplo, sa dosta vlage u zraku, zna dobro da zamedi i napuniti košnice medom. Ipak, od ukupnog unosa oko polovine je med, a polovina pelud. Na kestenu pčele zatrpaju košnicu peludom kao ni na jednoj drugoj paši toliko da privremeno spriječe maticu nošenju.

Kesten je vrlo osjetljiv na magle i pljuskove, a kako ima plitak cvijet, suho vrijeme isuši nektar. Med je tamnije boje, vrlo jakog i oštrog mirisa po samoj biljci i slatkog je trpko-gorkog ukusa.

Bolest koja napada pitomi kesten se zove rak kore pitomog kestena. Uzročnik raka kore je mikroskopska gljivica Cryphonectria parasitica. Rak kore pitomog kestena je neizlječiv. Srećom postoje dva soja ove gljive virulentni i  hipovirulentni. Od virulentnog soja kesten ugiba dok od hipovirulentnog biljka boluje i s godinama se odhrva sa bolešću. Križanjem ova dva soja nastaje slabiji soj gljive pa s vremenom dok se iskrižaju, ostati će samo slabiji hipovirulentni soj. Lijeka nema i zbog toga su se na širim područjima BiH koja su bila poznata po kestenu isjekle velike površine kestenove šume radi sprečavanja daljeg širenja bolesti. Pitomi kesten kao vrsta neće nestati ali nam prijeti nestanak kestenove sastojine i kestenove šume.

U području sjverozapadne BiH unazad 15 godina broj kestenovih stabala se gotovo prepolovio. Trebamo se potruditi zasaditi nove parcele kestenove šume ali i uvesti nove modele pčelarstva poput onog biodinamičkog kako bismo zaokružili cjelokupnu priču oko zaštite pčela ali i okoliša.

Dragi pčelari MEDNO

Suada Harčević

UŽZOR „VAKAT“ Jezerski- Bosanska Krupa ispred Mreže članica Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) – Mreže udruženja žena sa sela Dunja

Categories
Uncategorized

VIKEND PRAKTIČNE BIODINAMIKE SA HRVOJEM NOVOSELOM

Na Domestica imanju u selu Krnete, opština Laktaši, 29. i 30. maja biće održana svojevrsna mala škola biodinamičke poljoprivrede koju će održati poznati praktičar biodinamičke metode uzgoja i poljoprivrede Hrvoje Novosel iz Hrvatske. Radionica je svojevrsni nastavak dugogodišnje saradnje CERD-a sa Centrom dr Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca u Hrvatskoj na promociji biodinamičke poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i unapređenju znanja iz ove oblasti poljoprivrede.

Cilj radionice

Radionica primjenjuje praktični pristup kako bi osposobili polaznike za pripremanje i organiziranje vlastitog imanja/vrta. Kako nakon radionice napraviti svoj vlastiti samodostatni vrt, imanje, gazdinstvo ili farmu. Naučiti kako oživljavati tlo i hraniti ga.

Pristupiti kroz praktičnost tako da polaznici dožive lakoću učenja i ponavljanja istog. Pomoći polaznicima otvarati svijest i moć motrenja bez osuđivanja i zaključivanja. Kako udruženim snagama možemo napraviti zadivljeno kvalitetno i puno?! Različitim načinima mišljenja i neprestanog traženja razloga : “Zašto baš to radimo, zašto baš tako radimo?”

Kroz ovu radionicu ćemo na praktičan način da pokažemo kako biodinamika čuva prirodu i štiti zdravlje ljudi i životinja, te kako se kroz siguran i zdrav radni okoliš mogu uzgajati biodinamičke kulture, učeći od prirode i primjenjujući biodinamičke preparate. Sa biodinamičkim preparatima zemlji dajemo život i energiju koje našim biljkama pomažu da ostanu zdrave.

Zašto nam je biodinamička poljoprivreda potrebna?

Zato što konvencionalna poljoprivreda, osim što proizvodi namirnice tretirane hemijskim sredstvima, herbicidima i pesticidima, vrlo negativno utiče na zemljište, vazduh, vodu i životnu sredinu, kao i na zdravlje stanovništva.

S druge strane biodinamička poljoprivredna proizvodnja predstavlja proizvodnju povrća i voća na potpuno prirodan način, bez umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida, fungicida, hormona i kojekakvih drugih umjetnih primjesa i hemikalija. Biodinamički način poljoprivredne proizvodnje štiti zemljište i obogaćuje ga humusom. Plodovi su potpuno prirodni, zdravi i izuzetno hranjivi.

Sadržaj radionice

Tema radionice je „Kako stvarati samodostatno imanje/vrt“, a tematske cjeline koje će biti obrađene u ovoj dvodnevnoj radionici su sljedeće:

  • organizacija i planiranje za stvaranje samodostatnog imanja/vrta (živica, voćke, bobičasto voće, drveće, grmlje koje hrani i rahli tlo, povrće, ljekovito, začinsko i samoniklo bilje)
  • zelena gnojidba za oživljavanje i rahljenje tla
  • sjetva/sadnja mješovitih kultura- alelopatija
  • obrada tla alatima i/ili strojevima u svrhu oživljavanja, lakoće, jednostavnosti i djelotvornosti
  • visoke gredice, da ili ne?
  • jednostavna izrada presadnica i presađivanje
  • što, kako, s čim i kada malčirati?
  • kompost da ili ne?
  • Praktično biodinamičko poljodjelstvo
  • uzgoj u plastenicima, tunelima i mini tunelima
  • Biodinamički pripravci
  • učimo motrenje prirode i oponašamo našu Učiteljku Prirodu-Majku Zemlju
  • “Priroda zna bolje od mene” Fukuoka.
  • kako djelotvorno uskladiti biodinamičko i prirodno poljodjelstvo
  • Kako napraviti sklad na svom imanju/ vrtu uz pomoć biljaka, životinja, insekata…
  • kompostni čaj za prihranu tla
  • hranimo tla, a ne biljke
  • bolesti i štetnici- čija su odgovornost?

Mjesto i termini održavanja

Vikend praktične biodinamike će se održati 29. i 30. maja 2021. godine na Domestica imanju u selu Krnete, opština Laktaši u terminima od 10.00 do 16.00 časova. Ručak je obezbjeđen za sve učesnike.

Prijave na radionicu

Vikend praktične biodinamike organizuje Centar za ekonomski i ruralni razvoj u saradnji sa socijalnim preduzećem Marketing i Export Centar (MEC d.o.o.) koje upravlja Domestica imanjem.

Učešće na radionici je besplatno. Preporučuje se uplata dobrovoljne kontribucije za rad i razvoj edukativnog Domestica imanja u iznosu od 20 KM.

Prijavni obrazac možete popuniti OVDJE. Za sve dodatne informacije, možete nam se obratiti na telefon 065/996-996, putem mail-a na office@cerd.ba ili putem CERD-ove ili Domestica facebook stranice, slanjem upita u inbox.

Molimo Vas prijavite se na vrijeme i osigurajte svoje mjesto radi mjera vezanih za COVID-19.

Veselimo se vašem dolasku!

Organska škola Domestica je podržana od strane projekta Misli o Prirodi kojeg provodi CPCD, a finansira ga Švedska i od švedske organizacije We Effect.

Categories
Uncategorized

Ekonomsko osnaživanje žena kroz malinarstvo – mogućnost za samozapošljavanje

Malinarstvo je poljoprivredna grana koja je jako razvijena u BiH i u regionu i u velikoj je ekspanziji, što je stavilo našu zemlju na visoku poziciju među zemljama svijeta po proizvodnji i izvozu malina (između 10. i 15. mjesta). Takođe, sva malina bude otkupljena od poljoprivrednih proizvođača, postoje definisane posticajne mjere podrške, nacionalni i lokalni planovi i programi ruralnog razvoja, podrška jačanju ženskog poduzetništva dok je cijena  kilograma maline povoljna kako za proizvođača tako i otkupljivača.

Svjedoci smo da je malina  postala najjači brend i domaći proizvod koji potiče razvoj domaće proizvodnje, pogotovo je važno što je to plod poljoprivrede u ruralnom području te kako njegovi stanovnici imaju osnovne ili dopunske prihode upravo iz ove proizvodnje. Ova poljoprivredna grana je stvorila mnogo sistemskih veza i svakome u lancu daje dodatnu vrijednost. Poljoprivredni poizvođači se udružuju, postaju kooperanti kroz zadruge i druge oblike privrednog organizovanja koje im daju mogućnost da budu konkurentniji na tržištu, da mogu ostvariti podsticajne mjere propisane od nadležnih ministarstava, agencija kao i od  lokalnih institucija. Ukoliko sagledamo prethodni period, malinarstvo je u BiH imalo svojih uspona i padova ali u zadnje vrijeme je došlo do stabilizacije, prije svega kada je u pitanju cijena na tržištu (cijena maline 2020. godine iznosila je oko 3,5 KM po kilogramu). Jedan solidan malinjak od jednog dunuma bi trebao imati prinos od tonu do dvije tone maline. Kako kažu kooperanti zemljoradničke zadruge “Žena” koji imaju oko dva dunuma, sa prinosom oko 3-4 tone, po ovoj otkupnoj cijeni to zaista dođe kao dobra finansijska injekcija kućnom budžetu.

Za malinarstvo se kaže da je to porodični biznis koji može da  stvori samozapošljavanje nekog od članova porodice. Nadležna ministarstva svake godine donose pravilnike o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela. Jedna od mjera koja je jako bitna za bilo koju poljoprivrednu proizvodnju je registracija poljoprivrednih gazdinastava  koja mogu biti nekomercijalna i komercijalna. Registracijom komercijalnog gazdinstva se stvara mogućnost samozapošljavanja jednog od članova domaćinstva. Nosilac komercijalnog gazdinstava je samozaposleno lice koje ima zdravstveno i penziono osiguranje, a njegova cijela porodica zdravstvenu zaštitu. Njegove obaveze su da se prijavi APIF agenciji u svojoj zajednici, a potom u poreskoj upravi gdje dobija informacije o plaćanju mjesečne naknade za svoje komercijalno gazdinstvo. Ove godine mjesečni iznos uplate u Republici Srpskoj iznosi mjesečno 136 KM, što je na godišnjem nivou 1.632 KM. Registrovano komercijalno gazdinstvo ima dosta povoljnih uslova za poslovanje, lakši plasman proizvoda, veće podsticajne mjere po Pravilnicima i projektnu podršku od stranih donatora i lokalnih NVO-a. Pored toga, za podršku u poljoprivrednoj proizvodnji, malinarstvu, postoje poljoprivredne savjetodavne službe koje daju besplatne savjete u oblasti proizvodnje i plasmana poizvoda.

Sagledavajući cjelokupnu situaciju, a i trenutne pružene mogućnosti, Mreža članica Centra za ekonomski i ruralni razvoj CERD koja je formirana pod nazivom Mreža udruženja žena sa sela “Dunja”, želi da uputi apel lokalnim i institucijama na višim nivoima vlasti, kao i svim donatorima, da  se stvori povoljniji zakonodavni okvir za mogućnost registracije i dalje funkcionisanje komercijalnog gazdinstva čiji će nosioci biti  žene. Ova podrška bi se mogla odnositi na uvođenje poreske podrške, koja bi se odražavala u bar jednogodišnjem pokrivanju troškova plaćanja poreza i doprinosa za registrovano komercijalno poljoprivredno gazdinstvo čiji je nosilac žena. Istovremeno, potrebno je naći i uvesti odgovarajuća sistemska rješenja radi izbjegavanja svih vrsta evazije (izbjegavanja plaćanja poreza) koja bi se eventualno mogla pojaviti.

Budite nam podrška” jer ovo je proces kojim bi žene poljoprivrednice bile ‘’ŽENE Preduzetnice’’ i sve ovo  bi dovelo do veće uključenosti žena u društvene i ekonomske tokove naše države. Njihovom ekonomskom nezavisnosšću im se daje mogućnost da se bore za ostvarenje svojih prava u drušvenom-političkom okruženju pa i u svojoj porodici.

Izvještaj “Žensko preduzetništvo: pregled stanja i preporuke za budućnost” ističe da žene čine do 62% takozvane neaktivne radne snage. Mnoge su domaćice ili neplaćeni porodični radnici. One također čine 68 odsto osoba koje su registrovane kao zaposlene u porodičnom biznisu bez redovne plate. Mnoge se uopšte ne podstiču da se uključe u tržište rada i kao takve nisu uračunate u stopu nezaposlenosti. Kada je riječ o strukturi zaposlenosti, indikativno je da je samozapošljavanje kod žena veoma nisko i iznosilo je svega 18,6 odsto, dok je kod muškaraca ta vrijednost 25,1%.

Kako  žene na selu imaju višestruke uloge, a one su  kako kažu i neplaćeni porodični radnici, moramo  mijenjati ovu ulogu sistemskim rješenjima, između ostalog i kroz registraciju komercijalnog gazdinstva.

Šta dobijamo time kao društvene zajednica?

  • Zapošljavanje žena sa sela
  • Smanjenje siromaštva u zajednici
  • Povećavamo broj zaposlenih lica
  • Sprečavamo odumiranja sela i postičemo domaću proizvodnju
  • Vraćamo dostojanstvo ženama sa sela
  • Povećavamo konkurentnost na tržištu

 

Nada Marković

UŽ Maja Kravica, Bratunac ispred Mreže članica Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) – Mreže udruženja žena sa sela Dunja