Zemljoradnička zadruga „Brka“ iz Brčkog

Udruživanjem do konkurentnosti

Zadruga čiji istorijat seže sve do 1946. godine, danas ima oko hiljadu kooperanata, ne samo u Brčkom, već i u okolnim opštinama. Uspješno realizuju više projekata i ističu da je za uspjeh najbitniji zajednički nastup na tržištu

Piše: Sanja MARINKOVIĆ

-Naša zadruga je dio našeg društva, otvorena svakome tko se slaže s našim ciljevima i standardima. Podržavamo razvoj pravednog društva temeljenog na zajedničkom interesu, poštenju i poštenoj trgovini. Poštujemo svoje prirodno okruženje i čuvat ćemo ga za buduće generacije.

Ovako svoju misiju i viziju opisuju na internet prezentaciji zadrugari Zeljoradničke zadruge „Brka“ iz Brčkog čiji istorijat seže sve do 1946. godine. Tada na ovom području sa radom počinje prva zemljoradnička zadruga koja se bavi organizovanom poljoprivrednom proizvodnjom, otkupom i plasmanom ratarskih, voćarskih i stočarskih proizvoda.

ZZ “Brka” Brčko u sadašnjem obliku je osnovana 2001. godine i nastavila tradiciju zadrugarstva ovog područja. Osnovalo ju je tada osam zadrugara, a danas ima više od hiljadu kooperanta, ne samo na području Brčko distrikta, nego i susjednim opštinama.

Uspješan nastavak tradicije

-Zadrugarstvo na ovom terenu od 1946. godine do danas nije prekinuto. Imamo stalni kontinuitet i od prvih početaka zadruga je imala saradnju sa poljoprivrednicima. Bavila se ne samo ekonomskim, već i kulturnim pitanjama u određenim momentima. Mi pokušavamo da tu tradiciju održimo svih ovih godina – priča Šaćir Rahman, direktor ZZ „Brka“.

Zadruga je u selo oduvijek donosila praktična iskustva sa drugih terena iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, kao i nove tehnologije.

-Na ovim područjima najškolovaniji kadrovi i stručnjaci su bili vezani isključivo za zadrugu. Mi mislimo da zadruga uvijek treba da bude vezana za određeni lokalitet kako bi mogla da ljudima donosi iskustva sa drugih terena, iz drugih zemalja i usmjerava poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednike ne samo u ekonomskom, već i u organizacionom dijelu u tome kako da se lakše nađu njihovi proizvodi na tržištu kako bi ekonomski efekat bio što bolji – kaže Šaćir Rahman.

Najviše kooperanata ZZ „Brka“ su poljoprivrednici koji se bave stočarstvom i proizvodnjom mlijeka, a dio kooperanta je iz oblasti voćarstva i ratarstva. Upravo kao svoj najveći uspijeh, zadrugari navode svoj uticaj na razvoj stočarstva na ovom području.

– Proizvodnja mlijeka je bila zanemariva do 2000. godine, a nismo imali ni razvijeno voćarstvo.  Kada je riječ o jagodičastvom voću, imali smo ispod tone po dulumu, što je proizvodnja koja je nedopustivo mala.  Mi smo se bavili razvojem stočarstva upravo sa ciljem da to prvo razvijemo kako bismo mogli razvijati i druge radne kulture poput voćarstva. S tim u vezi ostvarena je saradnja sa Češkom razvojnom agencijom. Prošle godine završili smo jedan dio tog projekta i dobili smo jednu cisternu za transport mlijeka od 10.000 litara i nešto manje laktofriza za potrebe farme, odnosno otkupnih mjesta na našem području. Ove godine bi trebalo da se nastavi isporuka 21 laktofriza za otkupne stanice, te da se uspostavi laboratorija za kontrolu kvaliteta mlijeka i  na kraju da se realizuje studijska posjeta naših poljoprivrednika Češkoj – objašnjava Rahman.

Strategija kao pravi  put

Direktor Zemljoradničke zadruge „Brka“ naglašava da je razvoj mljekarstva vezan isključivo za zadružni sektor, te da iskustva iz svijeta govore o tome da nema razvoja konkurentnosti ukoliko se proizvodnja ne ukrupni.

-Najveći proizvođači mlijeka su ujedno i kroz zadruge vlasnici elitnih preprađivačkih kapaciteta mljekara. Vi vidite kako se u svijetu ponašaju farmeri koji imaju i po nekoliko stotina hektara, da ne kažem  hiljade hektara.  Oni se međusobno udružuju kako bi bili konkurentniji na tržištu, odnosno kako bi zajednički nastupali, a kod nas je to razbijeno na pojedinačne slučajeve što na kraju šteti samo poljoprivrednim proizvođačima. Pojedinačni nastupi na tržištu nikome nisu dugoročno donijeli pozitivni ekonomski efekat – ističe Rahman.

Smatra da kod nas država ne pridaje dovoljno značaja zadrugarstvu i da je neophodna strategija koja će jasno definisati ciljeve i planove. S tim u vezi, zaključuje:

-Moramo poljoprivredu ozbiljno organizovati, isplanirati i znati šta će biti i za pet godina, a ne samo šta je danas. Ako hoćemo da stvorimo konkurentnost, onda moramo tu konkurentnost usmjeriti dajući podršku udruživanju. U Evropi daju pomoć  onima koji se udružuju u zadruge ili veće organizacione oblike poput klastera, a mi još pokušavamo da pomažemo pojedinca. To, po meni, donosi štetu i pojedincu i samoj državi.